Re: Hrvatska - čardak ni na nebu ni na zemlji

by Guest Tue 28 Feb - 12:34

Regoč wrote:
Stribor wrote:
Regoč wrote:
Stribor wrote:
Regoč wrote:
Dal sam si truda iščitati sve ove stranice. Mada je potrajalo pet danah, s prekidima, nije mi žao. Podsjetilo me na neke forumaše kojih više nema, potvrdilo moje mišljenje o većini drugih, a saznal sam i tko može biti univerzalni davatelj krvi. Vidim da je Metkin blog polučil svrhu: potiče na raspravu, a titoističke i četničke zvieri ostavljaju tragove.
Metilda, samo napried! Štoviše, predlažem da se ova tema zaliepi među one stalne i da postane brbljaonica na kojoj ćemo neobvezno (bez nužnosti navođenja izvora) čavrljati o političkim zgodama i nezgodama. Jednostavno, ovo bi bila Pisma za Maggie, samo bez spominjanja prostate i životinjskih vrstah bez mudah.

Ili se varam ili si malo preminil svoje ''pravopisanje'', pa mesto ''saznao, polučio itd.'' pišeš ''saznal, polučil itd.''! To se vrnjuješ na ''staroštokavšćinu'' prez vokalizacije? A more biti kako se varam.

Dobro si primietil. Nije još dosljedno jer zasad se radi samo o glagolima, na redu su imenice za koji mjesec, tamo oko Uskrsa (dio>diel, dionica>djelnica, posao>posal). Nakon ljeta možda se vratim starim padežom. Za tvorbeni se pravopis još nisam odlučil.

Općenito mi je žao da nije više kajkavizama i čakavizama ušlo u standard, tim prije što je i tadašnja štokavština u mnogih govorih imala još dosta starih sastavnicah koje bijahu jednake tima dvama narječjima.

meni je tek sada sjelo zašto ti se toliko svidjelo kad sam ovdje stavila one Stare horvatske regule lepoga ponašanja

by L'âme Tue 28 Feb - 12:35

:D
Slatko i pivo, kobna kombinacija..

by Stribor Tue 28 Feb - 12:43

Regoč wrote:
Stribor wrote:
Regoč wrote:
Stribor wrote:
Regoč wrote:
Dal sam si truda iščitati sve ove stranice. Mada je potrajalo pet danah, s prekidima, nije mi žao. Podsjetilo me na neke forumaše kojih više nema, potvrdilo moje mišljenje o većini drugih, a saznal sam i tko može biti univerzalni davatelj krvi. Vidim da je Metkin blog polučil svrhu: potiče na raspravu, a titoističke i četničke zvieri ostavljaju tragove.
Metilda, samo napried! Štoviše, predlažem da se ova tema zaliepi među one stalne i da postane brbljaonica na kojoj ćemo neobvezno (bez nužnosti navođenja izvora) čavrljati o političkim zgodama i nezgodama. Jednostavno, ovo bi bila Pisma za Maggie, samo bez spominjanja prostate i životinjskih vrstah bez mudah.

Ili se varam ili si malo preminil svoje ''pravopisanje'', pa mesto ''saznao, polučio itd.'' pišeš ''saznal, polučil itd.''! To se vrnjuješ na ''staroštokavšćinu'' prez vokalizacije? A more biti kako se varam.

Dobro si primietil. Nije još dosljedno jer zasad se radi samo o glagolima, na redu su imenice za koji mjesec, tamo oko Uskrsa (dio>diel, dionica>djelnica, posao>posal). Nakon ljeta možda se vratim starim padežom. Za tvorbeni se pravopis još nisam odlučil.

Općenito mi je žao da nije više kajkavizama i čakavizama ušlo u standard, tim prije što je i tadašnja štokavština u mnogih govorih imala još dosta starih sastavnicah koje bijahu jednake tima dvama narječjima.

Imali su ''tvorci i potonji uredniki'' današnjeg hrvatskog standarnog jazika ništo drugo kot projekciju, a to je obći južnoslovinski jazik od Karavanki do Črnoga morja. Kako su Slovenci, Bugari, a potle i Makedonci pošli za očuvanjem svojih jezikov, a ne va južnoslovinsko utapanje, ostalo se to kuhati med Sutlom i Timokom. Va toj povidajki se baš čakavici i kajkavici ni vidilo mesto. Ha dobro, hrvatska bedavost. Ča sad .... gremo dalje.

by Stribor Tue 28 Feb - 12:46

maggie13 wrote::D
Slatko i pivo, kobna kombinacija..

Hah ... a povij mi ... va dva tajedna 4 kg gori. Sad sam na juhicah i čušpajzih.

Vindar s dosta mesa.

yes

by Guest Tue 28 Feb - 13:10

maggie13 wrote::D
Slatko i pivo, kobna kombinacija..

Uze mi riječ iz usta.

by Regoč Tue 28 Feb - 14:16

Noor wrote:
Regoč wrote:
Stribor wrote:
Regoč wrote:
Stribor wrote:

Ili se varam ili si malo preminil svoje ''pravopisanje'', pa mesto ''saznao, polučio itd.'' pišeš ''saznal, polučil itd.''! To se vrnjuješ na ''staroštokavšćinu'' prez vokalizacije? A more biti kako se varam.

Dobro si primietil. Nije još dosljedno jer zasad se radi samo o glagolima, na redu su imenice za koji mjesec, tamo oko Uskrsa (dio>diel, dionica>djelnica, posao>posal). Nakon ljeta možda se vratim starim padežom. Za tvorbeni se pravopis još nisam odlučil.

Općenito mi je žao da nije više kajkavizama i čakavizama ušlo u standard, tim prije što je i tadašnja štokavština u mnogih govorih imala još dosta starih sastavnicah koje bijahu jednake tima dvama narječjima.

meni je tek sada sjelo zašto ti se toliko svidjelo kad sam ovdje stavila one Stare horvatske regule lepoga ponašanja

Obožavatelj sam narječjah, što zakučastije, to bolje. Iako se s Abenom uglavnom ne slažem, čitam sve što napiše. Stribor mi je osladak jer se s njim uglavnom slažem.

by Regoč Tue 28 Feb - 14:19

Stribor wrote:
Regoč wrote:
Stribor wrote:
Regoč wrote:
Stribor wrote:

Ili se varam ili si malo preminil svoje ''pravopisanje'', pa mesto ''saznao, polučio itd.'' pišeš ''saznal, polučil itd.''! To se vrnjuješ na ''staroštokavšćinu'' prez vokalizacije? A more biti kako se varam.

Dobro si primietil. Nije još dosljedno jer zasad se radi samo o glagolima, na redu su imenice za koji mjesec, tamo oko Uskrsa (dio>diel, dionica>djelnica, posao>posal). Nakon ljeta možda se vratim starim padežom. Za tvorbeni se pravopis još nisam odlučil.

Općenito mi je žao da nije više kajkavizama i čakavizama ušlo u standard, tim prije što je i tadašnja štokavština u mnogih govorih imala još dosta starih sastavnicah koje bijahu jednake tima dvama narječjima.

Imali su ''tvorci i potonji uredniki'' današnjeg hrvatskog standarnog jazika ništo drugo kot projekciju, a to je obći južnoslovinski jazik od Karavanki do Črnoga morja. Kako su Slovenci, Bugari, a potle i Makedonci pošli za očuvanjem svojih jezikov, a ne va južnoslovinsko utapanje, ostalo se to kuhati med Sutlom i Timokom. Va toj povidajki se baš čakavici i kajkavici ni vidilo mesto. Ha dobro, hrvatska bedavost. Ča sad .... gremo dalje.

Sad možemo promišljeno i postupno jezik mienjati do željenoga cilja, dok ne postane jazik.

by Guest Tue 28 Feb - 14:22

Regoč wrote:
Noor wrote:
Regoč wrote:
Stribor wrote:
Regoč wrote:
Dobro si primietil. Nije još dosljedno jer zasad se radi samo o glagolima, na redu su imenice za koji mjesec, tamo oko Uskrsa (dio>diel, dionica>djelnica, posao>posal). Nakon ljeta možda se vratim starim padežom. Za tvorbeni se pravopis još nisam odlučil.

Općenito mi je žao da nije više kajkavizama i čakavizama ušlo u standard, tim prije što je i tadašnja štokavština u mnogih govorih imala još dosta starih sastavnicah koje bijahu jednake tima dvama narječjima.

meni je tek sada sjelo zašto ti se toliko svidjelo kad sam ovdje stavila one Stare horvatske regule lepoga ponašanja
Obožavatelj sam narječjah, što zakučastije, to bolje. Iako se s Abenom uglavnom ne slažem, čitam sve što napiše. Stribor mi je osladak jer se s njim uglavnom slažem.

i ja, to znaš :)
brzo pohvatam sve živo i progovorim u par minuta :)))

by Guest Tue 28 Feb - 15:18

Regoč wrote:
Dal sam si truda iščitati sve ove stranice. Mada je potrajalo pet danah, s prekidima, nije mi žao. Podsjetilo me na neke forumaše kojih više nema, potvrdilo moje mišljenje o većini drugih, a saznal sam i tko može biti univerzalni davatelj krvi. Vidim da je Metkin blog polučil svrhu: potiče na raspravu, a titoističke i četničke zvieri ostavljaju tragove.
Metilda, samo napried! Štoviše, predlažem da se ova tema zaliepi među one stalne i da postane brbljaonica na kojoj ćemo neobvezno (bez nužnosti navođenja izvora) čavrljati o političkim zgodama i nezgodama. Jednostavno, ovo bi bila Pisma za Maggie, samo bez spominjanja prostate i životinjskih vrstah bez mudah.

hvala na podršci.

sad sam trenutačno u nečem puno ljepšem nego što je politika..

nego, gdje nestade onih 50 stranica sa svim onim pametnim člancima?

znam da se tema nakon nekog vremena ključa, ali ostane stari dio, a njega nema...

kicko?

by Regoč Tue 28 Feb - 15:22

Ne ključa se, nego kad dosegne 57. stranicu, prvih se 50 stranicah briše pa ostane ono od 51. nadalje.

by Guest Tue 28 Feb - 15:32

Regoč wrote:Ne ključa se, nego kad dosegne 57. stranicu, prvih se 50 stranicah briše pa ostane ono od 51. nadalje.

znači uzalud mi sav minuli rad... :hem

by Guest Tue 28 Feb - 16:05

evo, nađoh ga na googletu: cheers

http://ex-iskon.forumcroatian.com/t12794-hrvatska-cardak-ni-na-nebu-ni-na-zemlji

by L'âme Tue 28 Feb - 16:07

speare_shaker wrote:
maggie13 wrote::D
Slatko i pivo, kobna kombinacija..

Uze mi riječ iz usta.

samo zamislis na trenutak...8-)

by Sora Tue 28 Feb - 16:47

metilda wrote:
Regoč wrote:Ne ključa se, nego kad dosegne 57. stranicu, prvih se 50 stranicah briše pa ostane ono od 51. nadalje.

znači uzalud mi sav minuli rad...

Da je vrijedio, ne bi propao
Tak vi serete o jugi.. :cry

by Sora Tue 28 Feb - 16:59

metilda wrote:
Regoč wrote:
Dal sam si truda iščitati sve ove stranice. Mada je potrajalo pet danah, s prekidima, nije mi žao. Podsjetilo me na neke forumaše kojih više nema, potvrdilo moje mišljenje o većini drugih, a saznal sam i tko može biti univerzalni davatelj krvi. Vidim da je Metkin blog polučil svrhu: potiče na raspravu, a titoističke i četničke zvieri ostavljaju tragove.
Metilda, samo napried! Štoviše, predlažem da se ova tema zaliepi među one stalne i da postane brbljaonica na kojoj ćemo neobvezno (bez nužnosti navođenja izvora) čavrljati o političkim zgodama i nezgodama. Jednostavno, ovo bi bila Pisma za Maggie, samo bez spominjanja prostate i životinjskih vrstah bez mudah.

hvala na podršci. sad sam trenutačno u nečem puno ljepšem nego što je politika..
nego, gdje nestade onih 50 stranica sa svim onim pametnim člancima?
znam da se tema nakon nekog vremena ključa, ali ostane stari dio, a njega nema...
kicko?

Jeste li vas dvoje svjesni ISPRAZNOSTI, GLUPOSTI I POLITICKE PROMASENOSTI VASIH MUDROSERINA .

naime, sve to o cemu pricate je brdo lijepih lazi i farbanja
Mahanja zastavama i deranje budnicama

Sve to , sve to vase ocajno hrvatovanje bez pokrica , bez kpnkretnih uradaka i rezultata dovelo nas daleko ispod standarda u SFRJ
MENE KPJA MOGU USPIREDITI NECETE UVJERITI NITI ZASTRASITI VASIM BEDASTOCAMA

JESAM TITOIST, JESAM BIVSA KOMUNJARA I PONOSIM SE TIME :freddie

by Sora Tue 28 Feb - 17:06

Ne zivi se od rijeci
Ne napreduje se bez birbe za napredak i gledanje u buducnost
Ne odgaja se bez rada
Ne stvara se ako ti sva mladez ode u irsku
Ni bog ti nece pomoci ako si ne pomognes sam

A sve ovo sto ovdje Metlida u glavu druge metilde hebe ..
Nist od tog

by Guest Tue 28 Feb - 17:08

Ivica Šola

27.02.2017. | 12:00

Da, puk'o nam je film

Gerald Foos, stvarna osoba, kupio je motel na periferiji Denvera. Ništa neobično, čovjek kupio motel... No, kada motel kupi perverznjak poput Foosa, onda taj motel postane neka vrsta psihijatrijske klinike za samopomoć. Foos je bio voajer, ali ne bilo kakav voajer, nije ga uzbuđivao seks, već tuđa nesreća na koju je, doslovno, masturbirao. Tako je, ne bijaše još kamera, izbušio rupe kako bi u sobama gledao ljude i parove koji su ondje dolazili.

Najviše bi ga uzbuđivalo kada bi vidio par koji je došao na odmor, praznih pogleda, umorni jedno od drugoga, nesretni i jadni. Uživao bi gledati samce koji u četiri zida daleko od pogleda ljudi pokazuju svu kaljužu svojih života, sklonosti i nastranosti.

'Motel Voyeur'

Najviše ga je narajcalo ubojstvo koje je vidio. Kada bi ljudi imali uvid u svu dubinu ljudske bijede u četiri zida, gdje se vidi kakav čovjek doista jest, uslijedio bi kolektivni suicid, govorio je Foos uživajući što je tome tako, krepavajući od slatkoće gledanja tuđe bijede, bijede ljudskog roda kao takvog.

No Foos tu nije stao, kontaktirao je pisca Gaya Talesea i povjerio mu svoje spoznaje o ljudskom rodu. Talese je na temelju Foosove ispovijesti koja ga je fascinirala napisao roman pod nazivom "Motel Voyeur".

No onda se, nakon izlaska romana, dogodila "nevolja". Novinari Washinton Posta išli su provjeriti nevjerojatnu priču o ljudskoj bijedi i zločinu koje je Foos ispričao Taleseu i utvrdili da Foos, doduše, jest perverznjak, ali da je puno toga izmislio.
Drugim riječima, nisu ljudi, niti čovječanstvo koje je "studirao" bijedni, nesretni i bolesni, nego on. Ni Talese kao autor romana na temelju "istinite priče" nije bio baš previše sretan zbog tog otkrića...

Hribar i perverzija

Ovaj događaj, nazovimo ga "sindrom Foos", došao mi je u pamet u jeku sapunice oko čestitog Hrvoja Hribara i HAVC-a. Toliko patetike i izljeva vlastite kulturološke superiornosti od strane mnoštva glumaca i redatelja nisam mogao zamisliti ni u mašti.
Cenzura, ne petljajte se vi, bagro nepismena, u film i pitanja kulture, film filmašima, to su, otprilike, poruke koje su poslali nama, ubogim pozemljarima. Ali, tu je ključ perverzije, ovdje se, pobogu, radi o nalazu državne revizije koji je pokazao isto ono na što je upirao bivši ministar Hasanbegović, o mogućoj (zlo)uporabi novca i mogućem kaznenom djelu, a ne o filmu, cenzuri...!

U redu, možemo malo i o hrvatskom filmu kroz prizmu konzumenta, moje malenkosti. Ne volim hrvatski film. Uz časne izuzetke, on je obolio od "Foosova sindroma". Većina filmova koje sam kao mazohist gledao bavi se hrvatskim društvom i državom te bližom poviješću kao svojim "motelom", kao patološkim fenomenom.

Značajan dio redatelja, scenarista ili romana na temelju kojih su snimljeni filmovi rajca se i masturbira na sličan način kao i Foos. Negativni stereotipi o braniteljima, liječnicima, svećenicima, općenito o prosječnom Hrvatu, bio on Ličanin, Hercegovac ili Vlaj, Domovinski rat o kojem se u velikom broju filmova govori samo kroz prizmu hrvatskih zločina, trash-art filmovi nakon kojih ti se povraća nad životom i ljubavlju..., to je gorivo kojim se značajnim dijelom hrani hrvatski film.

Podli falsifikat

Ako pak i tako prikazana patologija hrvatskog društva, mentaliteta i države nije dostatna, onda kao i Foos izmisliš počinitelja zločina u "motelu", kao što je to bilo u dokumentarcu "15 minuta – Masakr u Dvoru", sufinanciranom od HAVC-a, kada su autori hrvatskim braniteljima koji tamo uopće nisu bili na leđa natovarili stravični ratni zločin.

Dokumentarac s takvim podlim falsifikatima prikazivan je diljem svijeta, sve dok se sama braniteljska populacija nije digla i raskrinkala "Foosa iz našeg sokaka", uhvativši ga u trenutku sladostrašća dok je šetao kožicu na spolovilu zamišljajući sumanute, pijane branitelje, smrdljive i bez zuba kako kolju "srpsku nejač".

Kao paradigmatski primjer uzmimo Igora Mirkovića. O Jugoslaviji je progovorio u filmu "Sretno dijete", gdje istu totalitarnu tvorevinu, u kojoj ste vozili par-nepar, po deterdžent išli u Trst, banane gledali na televiziji, a zbog "Vile Velebita" robijali, promatra kroz ružičaste i raspjevane rock and roll naočale "novog vala", dok je nedavno u jednom spotu vezanom za Motovun film festival Hrvatsku i Hrvate prikazao kao nacifašiste, supijanu smrdljivu rulju koja, da ironija bude potpuna, iz svog džepa financira svoje vlastite "voajerske motele".

Bijeg od 'umjetnosti'

Nitko ovdje ne kaže da film ne bi trebao pokazivati devijantne strane društva i ljudi, pa i bliže povijesti, dapače, ali kada čini samo (!) to, onda je jasno da publika bježi od takve "umjetnosti" koja je na gramsijevskoj paradigmi samo produžena ruka lijevotalibanske politike umotane u kulturu. Da, hrvatski film Hrvati ne vole, i njima je "puk'o film", kina su prazna, a publika je najbolji filmski kritičar, jer ljudima je muka od Foosova sindroma.

Eto zašto ne volim hrvatski film: zato što volim Hrvatsku i njezine ljude, nesavršene, pune mana, al' ako je i od Foosa - previše je!

http://www.slobodnadalmacija.hr/misljenja/agora/clanak/id/470788/da-puko-nam-je-film

by Guest Tue 28 Feb - 18:36

Sora wrote:Ne zivi se od rijeci
Ne napreduje se bez birbe za napredak i gledanje u buducnost
Ne odgaja se bez rada
Ne stvara se ako ti sva mladez ode u irsku
Ni bog ti nece pomoci ako si ne pomognes sam

A sve ovo sto ovdje Metlida u glavu druge metilde hebe ..
Nist od tog

sora, ti si ovisna o ljutnji pirat

by Guest Tue 28 Feb - 19:50

Demografija: 'Zaposlenim roditeljima drugih 6 mj. naknada od 4000 kn'

Piše: Narod.hr - 28. veljače 2017. u 17:15

Premijer Andrej Plenković istaknuo je da je pitanje demografije strateško pitanje za budućnost Hrvatske i temelj ukupnog razvoja zemlje te je najavio osnivanje Vijeća za demografsku revitalizaciju Hrvatske.

O demografiji moramo govoriti više, poručio je Plenković na konferenciji “Demografija – refleksije na mirovinski sustav”, istaknuvši da je demografija pitanje koje je temelj gospodarskog, društvenog, regionalnog i ukupnog razvoja Hrvatske.
Upozorio je da je Hrvatska u jednom desetljeću, od 2001. do 2011. izgubila preko 150.000 stanovnika, da pada natalitet, mladi iseljavaju, a prosječna starost stanovništva porasla za gotovo 10 godina što svrstava Hrvatsku među najstarije nacije Europe, javlja HRT.

Demografski problemi, dodao je, reflektiraju se i na sustav mirovina za koje se svakog mjeseca izdvaja iz proračuna oko 3 milijarde kuna i koji kao takav dugoročno nije održiv. Naša je zadaća poboljšati uvjete života u Hrvatskoj kako bi se zastavio proces odlaska mladih. Namjera nam je koristiti sva raspoloživa sredstva kako bi mladi ostajali u zemlji i ovdje ispunjavali svoje potrebe, nalazili posao i osnivali obitelj, kazao je Plenković. Dodao je da je također potrebno iseljenu Hrvatsku što više uključiti u društveni život zemlje i poticati njezin povratak.
...
Naglasio je da se u drugoj polovici ove godine planira i povećanje rodiljnih i roditeljskih naknada s 2660 na 4000 kuna, za što je u proračunu osigurano 150 milijuna više nego prošle godine.
...
Strategija obuhvaća, nabrojao je, novčane obiteljske potpore poput rodiljnih i roditeljskih naknada, usklađivanje obiteljskog i poslovnog života omogućavanjem primjerice kliznog radnog vremena ili rada od kuće, ali i pošteda od rada nedjeljom za zaposlene majke malodobne djece. Obuhvaća i usluge za djecu i obitelji, stambeno zbrinjavanje mladih obitelji, aktivno provođenje migracijske politike, te promoviranje obiteljskih vrijednosti. Potreban je opći društveni konsenzus uz provođenje razrađenih mjera, kazao je Strmota.

Predstavljajući studiju Demografski razvoj Hrvatske kao temelj planiranja mirovinskog sustava demograf Stjepan Šterc ustvrdio je da je dobro što se napokon problem demografije dignuo na stratešku razinu. Naglasio je da su svi demografski pokazatelji u Hrvatskoj negativni i da se ta problematika ne može riješiti jednostavno i brzo. Devet desetina Hrvatske je u prirodnom padu, nestaje s malom mogućnošću da se oporavi, kazao je Šterc, ocijenivši da bi to pitanje trebalo biti pitanje domovinske sigurnosti.

Kazao je da se neke mjere za popravak demografske slike mogu uvesti već iduće godine, a da je ostale treba uvesti već u idućih pet godina. Bez obzira na upozorenja, mi se nećemo tako jednostavno izvući iz ove situacije. Irska nam može poslužiti kao pozitivan model i moramo shvatiti da je to strateško pitanje Hrvatske i njezina opstanka, kazao je Šterc.

Skup koji je okupio oko 200 sudionika organizirali su Jutarnji list i Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava.

http://narod.hr/hrvatska/demografija-zaposlenim-roditeljima-drugih-6-mj-naknada-4000-kn

by Guest Tue 28 Feb - 20:06

speare_shaker wrote:Demografija: 'Zaposlenim roditeljima drugih 6 mj. naknada od 4000 kn'

Piše: Narod.hr - 28. veljače 2017. u 17:15

Premijer Andrej Plenković istaknuo je da je pitanje demografije strateško pitanje za budućnost Hrvatske i temelj ukupnog razvoja zemlje te je najavio osnivanje Vijeća za demografsku revitalizaciju Hrvatske.

O demografiji moramo govoriti više, poručio je Plenković na konferenciji “Demografija – refleksije na mirovinski sustav”, istaknuvši da je demografija pitanje koje je temelj gospodarskog, društvenog, regionalnog i ukupnog razvoja Hrvatske.
Upozorio je da je Hrvatska u jednom desetljeću, od 2001. do 2011. izgubila preko 150.000 stanovnika, da pada natalitet, mladi iseljavaju, a prosječna starost stanovništva porasla za gotovo 10 godina što svrstava Hrvatsku među najstarije nacije Europe, javlja HRT.

Demografski problemi, dodao je, reflektiraju se i na sustav mirovina za koje se svakog mjeseca izdvaja iz proračuna oko 3 milijarde kuna i koji kao takav dugoročno nije održiv. Naša je zadaća poboljšati uvjete života u Hrvatskoj kako bi se zastavio proces odlaska mladih. Namjera nam je koristiti sva raspoloživa sredstva kako bi mladi ostajali u zemlji i ovdje ispunjavali svoje potrebe, nalazili posao i osnivali obitelj, kazao je Plenković. Dodao je da je također potrebno iseljenu Hrvatsku što više uključiti u društveni život zemlje i poticati njezin povratak.
...
Naglasio je da se u drugoj polovici ove godine planira i povećanje rodiljnih i roditeljskih naknada s 2660 na 4000 kuna, za što je u proračunu osigurano 150 milijuna više nego prošle godine.
...
Strategija obuhvaća, nabrojao je, novčane obiteljske potpore poput rodiljnih i roditeljskih naknada, usklađivanje obiteljskog i poslovnog života omogućavanjem primjerice kliznog radnog vremena ili rada od kuće, ali i pošteda od rada nedjeljom za zaposlene majke malodobne djece. Obuhvaća i usluge za djecu i obitelji, stambeno zbrinjavanje mladih obitelji, aktivno provođenje migracijske politike, te promoviranje obiteljskih vrijednosti. Potreban je opći društveni konsenzus uz provođenje razrađenih mjera, kazao je Strmota.

Predstavljajući studiju Demografski razvoj Hrvatske kao temelj planiranja mirovinskog sustava demograf Stjepan Šterc ustvrdio je da je dobro što se napokon problem demografije dignuo na stratešku razinu. Naglasio je da su svi demografski pokazatelji u Hrvatskoj negativni i da se ta problematika ne može riješiti jednostavno i brzo. Devet desetina Hrvatske je u prirodnom padu, nestaje s malom mogućnošću da se oporavi, kazao je Šterc, ocijenivši da bi to pitanje trebalo biti pitanje domovinske sigurnosti.

Kazao je da se neke mjere za popravak demografske slike mogu uvesti već iduće godine, a da je ostale treba uvesti već u idućih pet godina. Bez obzira na upozorenja, mi se nećemo tako jednostavno izvući iz ove situacije. Irska nam može poslužiti kao pozitivan model i moramo shvatiti da je to strateško pitanje Hrvatske i njezina opstanka, kazao je Šterc.

Skup koji je okupio oko 200 sudionika organizirali su Jutarnji list i Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava.

http://narod.hr/hrvatska/demografija-zaposlenim-roditeljima-drugih-6-mj-naknada-4000-kn

e, ovo je napokon dobra vijest cheers

by debotoijusto Tue 28 Feb - 20:17

O demografiji moramo govoriti više, poručio je Plenković

Hrvatska - čardak ni na nebu ni na zemlji - Page 7 S-52843ab46e050d029e59ce420cf4c957af71c1e0

by Sponsored content