Re: Mogu li znanost i religija zajedno?

by RayMabus 25/8/2014, 21:09

Dobro onda smo sami u svemiru.Buducnost svemira ovisi o tome u šta cemo mi vjerovati. To je egzencijalno pitanje , pitanje svih pitanja , konacni smisao naših postojanja.

by zanstr 25/8/2014, 21:38

RayMabus wrote:
zanstr wrote: da se malo podigne svjest ljudi na neku višu razinu. Tada bi i ljudsko služenje znanstvenim dostignućima a i znanstvenom metodom bilo "ljudskije"
Da .... jedini problem je šta ti za tako šta treba znanje a ne religija.

Slažem se. No religija je ipak tu i utječe na velik broj ljudi. I kao što sam rekao, umjesto da se bavi ljudima ona se bavi imaginarnim bićima i umjesto da napreduje sa razvojem civilizacije, ona stoji na mjestu i primjenjuje zakone i običaje iz brončanog doba.

by zanstr 25/8/2014, 21:50

Michael1 wrote:
zanstr wrote:
kic wrote:
zanstr wrote:Tako je i sa znanosti. To je proces koji nam pomaže objasniti funkcioniranje svijeta i pomaže nam odgovoriti na mnoga pitanja. Kako mi upotrebljavamo rezultate je čisto na nama.
kako i tražimo rezultate je čisto na nama, kako god krenuli ljudski faktor u znanstvenom istraživanju se ne može isključiti
Ok, zato i velim da bi se religija trebala okrenuti od boga prema čovjeku da se malo podigne svjest ljudi na neku višu razinu. Tada bi i ljudsko služenje znanstvenim dostignućima a i znanstvenom metodom bilo "ljudskije"
Ako bi se covjek i zelio okrenuti od Boga ka covjeku, on to nije u stanju radikalno uciniti, jer udaljavanje od Boga ujedno je i udaljavanje od covkjeka. Zato ti i tvoji militantni ateisticki konsorti nemate blage veze, niti sto zastupate niti o cemu je rijec kada se kaze "znanost", a jos manje "religija".

Bog je u cjeloj toj priči samo jedan krampus za odrasle kojega se što prije treba riješiti. Čovjek se treba okrenuti sebi. Mora nastojati unaprijediti sebe ne da udovolji nekakvom imaginarnom apsolutističkom vladaru nego da to učini radi sebe, radi ugodine okoline i radi samog opstanka ljudi. Tada bi ta nova vrsta "religije" (ako se može više tako nazvat) mogla koegzistirat sa znanosti.

by RayMabus 25/8/2014, 21:53

zanstr wrote: Tada bi ta nova vrsta "religije" (ako se može više tako nazvat) mogla koegzistirat sa znanosti.

Nebi jer cim ju nazoveš religija zbogom pameti.

by zanstr 25/8/2014, 22:15

RayMabus wrote:
zanstr wrote: Tada bi ta nova vrsta "religije" (ako se može više tako nazvat) mogla koegzistirat sa znanosti.
Nebi jer cim ju nazoveš religija zbogom pameti.

Ne znam kako bi to bolje mogao nazvat. Vjerojatno i postoji neki drugi naziv.

by RayMabus 25/8/2014, 22:17

Samospoznaja.

by zanstr 25/8/2014, 22:39

RayMabus wrote:Samospoznaja.

Dobra riječ :confetti

by Guest 25/8/2014, 23:18

Ljudi,komplicirate puno..Sve bude bilo oke.. Basketball

by **kic** 25/8/2014, 23:52

Michael1 wrote:Da li ti znas sto fizicari podrazumiojevaju pod "antropskim principom"?
Kada se upoznas sa tim pojmom, onda ces shvatiti, da je mogucnost nastanka zivota slucajno, ravnija od nule.

kvantna mehanika kaže da nešto može nastati iz ničega

by Michael1 26/8/2014, 06:20

Gdje si ti ucio KM, bilo bi dobro saznati.

by Michael1 26/8/2014, 06:26

,RayMabus', u sto mi ljudi vjerujemo nije nebitno, jer i prije nas svijet je bio tu. Znas li ti zasto?

by Michael1 26/8/2014, 06:27

'Zanstr', objasni galeriji zasto postoji ista, a ne nista?

by zanstr 26/8/2014, 09:01

Michael1 wrote:'Zanstr', objasni galeriji zasto postoji ista, a ne nista?

Zato što ništa ne može postojati, jer čim bi postojalo bilo bi nešto :starac

by Patriot_1 26/8/2014, 09:06

http://www.dokumentarci.com.hr/istraga-o-kristu/

by aben 26/8/2014, 09:52

kic wrote:

stoga mene više zanima odnos filozofije i znanosti,

znanost puši od filozofije,

http://www.scribd.com/doc/99986490/Uvod-u-Filozofiju-Znanosti-Zoran-Primorac-2-Izdanje

by Patriot_1 26/8/2014, 10:47

aben wrote:
kic wrote:

stoga mene više zanima odnos filozofije i znanosti,

znanost puši od filozofije,

http://www.scribd.com/doc/99986490/Uvod-u-Filozofiju-Znanosti-Zoran-Primorac-2-Izdanje

Pa nije li i filozofija ,,,znanost?

by aben 26/8/2014, 11:03

by Patriot_1 26/8/2014, 11:20

aben wrote:Nije

Za pojam „filozofija“ ne postoji općeprihvaćena definicija i njezin su predmet i pojam filozofi različito određivali kroz povijest.^[4] Filozofija je u doba antike predstavljala znanstvenu težnju, bila je isto što i znanost.^[8] U doticaju s kršćanstvom, grčka filozofija počinje gubiti svoje prepoznatljive osobine, prestaje biti težnja za racionalnimspoznajama i logičko-kritičko mišljenje te postaje u potpunosti podređena vjeri i spasenju.^[9] U 15. stoljeću filozofija doživljava svoj preporod kad se uspijeva osloboditi od kršćanstva i nastoji oživiti značajke antičke filozofije.^[10] Iako je već u antici započelo postupno osamostaljivanje pojedinih područja istraživanja od filozofije, taj je proces postao naročito izražen u novom vijeku s razvojem prirodnih znanosti.^[8]^[11]
Filozofija danas ima značenje sustavnog proučavanja općih, apstraktnih i ultimativnih pitanja o bitku, biću, ljudskoj egzistenciji, umu, stvarnosti, znanju, istini, moralu ivrijednostima. Cilj filozofije jest dobiti uvid u ova pitanja, stoga je ona u svojim odgovorima nazor o svijetu i životu. Kako bi to ostvarila, filozofija treba biti metodski osiguran, logičan, kritičan, strogo obrazložen, dosljedan i neprotivrječan sustav misli koji neku ideju ili objašnjenje uvijek razrađuje dokraja
Herodota i Tukidida ne navode u povijesti kao filozofe. Njihov rad, međutim, od bitnog je značaja za nastanak pojma znanost, a filozofiju je Aristotel definirao kao jednu od znanosti. :Oni su prvi, koji na području historije, geografije i etnografije teže objektivnoj istini: prikazati stvari onakvima kakve jesu, odbacujući fantazije, predrasude i prosudbe. Marljivo su prikupljali informacije o prošlim događajima i o stranim zemljama iz svih dostupnih izvora (uključujući i neprijatelje s kojima su Grci ratovali); sustavno ih i metodski jedinstveno sređivali i iznosili na (koliko je moguće) neutralan način (Herodot kaže: »ne mogu dati svoj sud, ja samo izvještavam«).
Takav »samostalan i samosvijestan spoznajni rad, koji metodički traži znanje zbog samog znanja« (Windelband, str. I/67) definicija je onog što nazivamo znanost(grčki: episteme, latinski: scientia).
Taj pojam preuzima Aristotel i unutar njega filozofiju određuje kao jednu od znanosti.

by Michael1 26/8/2014, 11:35

zanstr wrote:
Michael1 wrote:'Zanstr', objasni galeriji zasto postoji ista, a ne nista?
Zato što ništa ne može postojati, jer čim bi postojalo bilo bi nešto

Ovo misljenje bi bilo i za jednog lucidnog ateistu cisti luksuz, ali ako dolazi od tebe, onda se ne treba puno cuditi.
Iz materijalistickog aspekta gledanja, svaki duhovni entitet bi bio "nista". Mozes li mi logickim putem slijediti, i definirati to duhovno "nesto" znanstvenom metodom?

Zanstr, informacija nije materijalnog porijekla, pa ipak postoji. Sto bi to informacija bila iz tvog aspekta gledanja? Ili jednostavnije receno, sto je to svijest i razum, a sto su to misli. Da li je to nesto ili nista u materijalnom pogledu?

Ako pak pod "nista" podrazumijevas "ne egzistenciju", e onda mi objasni zasto postoji kozmos, ako bi mogao i ne postojati, buduci da se sam iz sebe i po sebi nije u stanju objasniti, a jos manje nam priopciti, odakle je informacija dosla, po kojoj se mora ravnati, kako nebi zavrsio u kaosu, ili kako ga uopce nebi bilo? Sve u univerzumu je kontigentno i kauzalno, pa zato i univerzum to mora biti.

Dakle, tvoji konsorti, ateisticki kozmolozi, astrofizicari i astronomi smatraju da je cijeli univerzum nastao iz nista, dakle iz "ne egzistencije", sto je logickim putem ne razumljiv proces, ili si ti mozda vidio jedan takav proces nastanka iz nista?

Kako i sam vidis, moje pitanje jos uvjek stoji: "Zasto postoji ista, a ne nista"? Odgovor je i trivijalan i jasan: Univerzum postoji, jer postoji promatrac, bez kojega ovog univerzuma nebi bilo. To je odgovor! "Nista" mi ne mozemo zamisliti, jer je ne egzistencija, ali zato to nista ima svoju semanticku egzistenciju u odnosu na nesto.

Ti kao materijalist i ateist grijesis kod ovoga pitanja cak dva puta, jer za tebe egzistiraju iskljucivo materijalni entiteti, a duhovni su dio "nista". U ovom slucaju je pak to tvoje ne materijalisticko "nista" nesto, jer se radi o duhovnom entitetu.

U drugom slucaju to "nista" posjeduje iskljucivo semanticku egzistenciju, jer je ne egzistencija odnosno jer nije nesto. Taj pojam je prazan.

Zato Kant kaze: " Spoznaja bez pojmova je slijepa, pojmovi bez spoznaje su prazni. To je slucaj kod ove interpretacije pojma nista. Mi ga nismo u stanju spoznati, i zato je taj pojam potpuno prazan.

by Michael1 26/8/2014, 11:40

aben wrote:Nije

Pa u principu je sve dio filozofije!

by Michael1 26/8/2014, 11:45

Dobar tekst iz znanstvenog i religijskog aspekta o Velikom prasku, cista filozofija od Drage Djurica,
ovdje:
http://www.doiserbia.nb.rs/img/doi/0351-2274/2012/0351-22741203081D.pdf

by Sponsored content