Re: Diljem svijeta prosvjedi i hapšenja 'antilockdown' prosvjednika...

by prckov Tue 17 Nov - 7:39

prckov wrote:vas elite vole
ako im je do icega stalo to je do vas
da da
radije ce sic sa pozicije nego vas izdat

i demokracije
vole i demokraciju
puno

pogotovo onu kojoj izbace otrovne sastojke ko sto je sloboda govora
a ubace svjezu robu ko sto je govor mrznje i cenzuru
jos ako uspiju i hrenovku preko leda uvrstit
med i mlijeko

by prckov Tue 17 Nov - 8:08

zaboravio sam na odrzivi razvoj
to je jako bitna stavka
to jedino un more odrzat
jer oni nisu korumpirana banda sa agendom

by **kic** Tue 17 Nov - 10:23

by Guest Tue 17 Nov - 11:58

prckov wrote:
i protiv klimatskih promjena

Kad smo na toj temi, jedini način na koji ideologija onih koji se strastveno bave očuvanjem okoliša smanjenjem emisije ugljičnog dioksida (usput rečeno, plin sa naiziraženijim stakleničkim djelovanjem nije CO2 nego vodena para) može biti konzistentna je da zagovara nestanak ljudske vrste sa Zemlje.
Naime, ljudi troše kisik, a proizvode ugljični dioksid. Također i vodenu paru.
Dakle, riješenje problema emisije tih stakleničkih plinova je da se jednostavno poubijaju svi ljudski stanovnici Zemlje.
I mirna Greta... pardon, Bosna.

by prckov Fri 20 Nov - 6:46

kic wrote:

by prckov Fri 20 Nov - 6:52

Speare Shaker wrote:
prckov wrote:
i protiv klimatskih promjena

Kad smo na toj temi, jedini način na koji ideologija onih koji se strastveno bave očuvanjem okoliša smanjenjem emisije ugljičnog dioksida (usput rečeno, plin sa naiziraženijim stakleničkim djelovanjem nije CO2 nego vodena para) može biti konzistentna je da zagovara nestanak ljudske vrste sa Zemlje.
Naime, ljudi troše kisik, a proizvode ugljični dioksid. Također i vodenu paru.
Dakle, riješenje problema emisije tih stakleničkih plinova je da se jednostavno poubijaju svi ljudski stanovnici Zemlje.
I mirna Greta... pardon, Bosna.

Da, al vodena para ne moze posluzit ideologiji za njene ciljeve

by prckov Fri 20 Nov - 6:59

prckov wrote:ah da
i izbori u americi nikad posteniji
evo nek mi mainstream mediji koji prodaju diversity, inclusion i equity zacin, ne daju lagat

Da bi se razumilo znacenje termina 'raznovrsnost ukljucivost i pravednost', mora se uzet u obzir ideoloska potka iz koje ti termini dolaze. Za ideje koje stoje iza njih ti termini imaju sasvim drugacije znacenje u odnosu na ono sto se obicno, u svakodnevnom jeziku, smatra da znace. Mora se razumit ideoloski svjetonazor koji ih producira i odakle vuku korjene. A taj svjetonazor nije vas svjetonazor, bilo da ste krscanin, ateist, musliman, pa cak ni klasicni marksist. Svi oni vjeruju u objektivnu istinu. Te ideje naprotiv imaju sasvim drugaciji stav u vezi objektivnosti i istine, a bave se jedino i iskljucivo principom organiziranja drustva, tj. sistemom vlasti. Ako se ove ideje koje woke pokret koristi u vezi vladavine u drustvu ne razumiju, onda se ne razumije ni njihova bit, ni njihov cilj, a to samo znaci da cete bit prevarani i zavarani sve dok to ne skuzite. Pogotovo ako mislite da je nemoguce da oni to tako zaista misle..ono, mora da tu ima jos nesto sto je razumno. Ono u cemu ce uspjeh te prevare ovisit je u tome da li cete te ideje protumacit kao liberalne, i tako zamaskirat njihovu pravu cud.

by prckov Fri 20 Nov - 7:05

Da bi shvatili woke ideologiju mora se pocet od marksizma i nekih od marksovih ideja, od kojih je jedna da se drustvo ne treba studirat da bi se razumilo, nego studirat kako da ga se promjeni. Druga je - 'teorija konflikta', a to je da je svijet podjeljen po klasama ili kastama, i da su te grupe u zero-sum konfliktu za resurse i mogucnosti uticaja u drustvu. Medu njima ne postoji suradnja, ne postoji zajednicki inters, napredak itd. Jednostavno klase u drustvu su u zero-sum konfliktu. Marks je mjesto tog konflikta smjestio u ekonomiju

by prckov Fri 20 Nov - 7:09

Kad je to propalo pocetkom 1919-20 grupa marksista u frankfurtu formirala je 'school of critical theory' ciji je cilj bio otkrit u cemu je marks pogrijesio. Zakljucilo se da nije samo ekonomija problem na putu do komunizma nego da je puno kompliciranije od toga. Bitna je i kultura, a time i stvari koje podrzavaju kulturu su bitne. A to su vjera, obitelj i drustvene institucije. To su bitne stvari di se svijest mora promjenit. Podic svijest medu ljudima o mocnim entitetima u drustvu koji stvaraju takve sistemske i strukturalne uvjete pod kojim su drugi ljudi potlaceni. Tako potlacenima treba objasnit da ih se filuje kulturom elita, i prihvacanjem te kulture kao normalne, ispravne i prirodne, prihvacaju i internaliziraju vlastitu potlacenost. To je taj kulturni marksizam kojem je prilicno uspjesno prikacena sintagma o teoriji urote i antisemitizmu, pa je sasvim prikladan naziv i "conflict theory to culture", sto je u biti ista stvar. Nebitno, uglavnom ti leftardi frakfurtske skole su ubacili ideje iz conflikt teorije u razne elemente kulture i u kulturne institucije. Iz tog rasadnika nicu mnogi lijevi strucnjaci od kojih je jedan i teodor adorno. Njegov predmeti interesa su mediji i propaganda, tj kako preko njih utjeravaju kulturu elita u obicnog covjeka i slicne brljoze. 1937 max horkheimer izdaje knjigu u kojoj dijeli "misao" na dvije teorije, tradicionalnu i kriticku teoriju. To je i formalni nastanak kriticke teorije (critical theory). Kriticna teorija sluzi tome da se kroz tu prizmu promatra i razumije drustvo kako bi ga se moglo izmjenit. Tako da je sad marksova "analiza konflikt teorije" aplicirana na kulturu. Po toj teoriji, socijalnu dinamiku, organizaciju drustva, moral, te sto je dobro i vrijedno u drustvu diktiraju elite i visoko drustvo. uvjeravajuci narod da im je dobro iako to niie tako, mada su zadovoljni svojim zivotom. Kriticka teorija je u biti ideoloski alat pomocu koje ce se obicnim ljudima probudit svijest o njihovoj navodnoj potlacenosti u cilju rusenja opresivnog sistema - kapitalizma.

by prckov Fri 20 Nov - 7:18

prckov wrote:Kad je to propalo pocetkom 1919-20 grupa marksista u frankfurtu formirala je 'school of critical theory' ciji je cilj bio otkrit u cemu je marks pogrijesio. Zakljucilo se da nije samo ekonomija problem na putu do komunizma nego da je puno kompliciranije od toga. Bitna je i kultura, a time i stvari koje podrzavaju kulturu su bitne. A to su vjera, obitelj i drustvene institucije. To su bitne stvari di se svijest mora promjenit. Podic svijest medu ljudima o mocnim entitetima u drustvu koji stvaraju takve sistemske i strukturalne uvjete pod kojim su drugi ljudi potlaceni. Tako potlacenima treba objasnit da ih se filuje kulturom elita, i prihvacanjem te kulture kao normalne, ispravne i prirodne, prihvacaju i internaliziraju vlastitu potlacenost. To je taj kulturni marksizam kojem je prilicno uspjesno prikacena sintagma o teoriji urote i antisemitizmu, pa je sasvim prikladan naziv i "conflict theory to culture", sto je u biti ista stvar. Nebitno, uglavnom ti leftardi frakfurtske skole su ubacili ideje iz conflikt teorije u razne elemente kulture i u kulturne institucije. Iz tog rasadnika nicu mnogi lijevi strucnjaci od kojih je jedan i teodor adorno. Njegov predmeti interesa su mediji i propaganda, tj kako preko njih utjeravaju kulturu elita u obicnog covjeka i slicne brljoze. 1937 max horkheimer izdaje knjigu u kojoj dijeli "misao" na dvije teorije, tradicionalnu i kriticku teoriju. To je i formalni nastanak kriticke teorije (critical theory). Kriticna teorija sluzi tome da se kroz tu prizmu promatra i razumije drustvo kako bi ga se moglo izmjenit. Tako da je sad marksova "analiza konflikt teorije" aplicirana na kulturu. Po toj teoriji, socijalnu dinamiku, organizaciju drustva, moral, te sto je dobro i vrijedno u drustvu diktiraju elite i visoko drustvo. uvjeravajuci narod da im je dobro iako to niie tako, mada su zadovoljni svojim zivotom. Kriticka teorija je u biti ideoloski alat pomocu koje ce se obicnim ljudima probudit svijest o njihovoj navodnoj potlacenosti u cilju rusenja opresivnog sistema - kapitalizma.

Mora se razumit na koji nacin taj sistem uzrokuje propadanje ljudi, a ne kako sitem radi, te gdje i kako treba drustvo mijenjat. U ovom slucaju mjenjanjem kulture, koja po definiciji mora bit primjenjiva za socijalni aktivizam. Critical theory je nastala 1937 kao sredstvo koje ce promjenit svijet kroz socijalni aktivizam u skladu sa normativnim videnjem (putu ka utopiji) drustva, "kopajuci" ona mjesta i rane u drustvu di sistem i strukture drustva zakazu. Iako su ove ideje opasne, koristeci ih u tandemu sa tradicionalnim idejama jos uvjek mozda mogu podpast pod modernizam. Tradicionalne teorije jos uvjek postoje a kriticki teoreticari su jos uvjek dijelom vezani objektivnom istinom.

by prckov Fri 20 Nov - 7:26

Dalje, 1960 u francuskoj filozofskoj sceni pojavljuju se nove avangardne ideje izvedene iz umjetnosti i literature koja im je predhodila. Postmodernizam. Jak uticaj na postmodernizam je imo do tad diskredetirani strukturalizam, a koji je tvrdio da je nacin na koji se jezik koristi u drustvu utice na razvoj strukture drustva, tj. nacin na koji govorimo, na koji vjerujemo i nacin na koji medusobno komuniciramo. Za posmoderniste medutim jezik je takode i sredstvo ka moci. Jedna od bitnih ideja postmodernizma je i da je objektivna istina nedostizna. Ovu tvrdnju treba imat u vidu da bi se uopce shvatilo znacenje diversity, inclusion and equity. Misel fuko (michel foucault) je smatro da je istina, znanje i moc u stvari jedna te ista stvar. Moc i istina nisu u relaciji jedno s drugim, nego su bukvalno jedno te isto. Moc se realizira kroz istinu. Ako se ovaj stav o razumjevanju moci ne primjeni na termne raznovrsnost, inkluzija i pravicnost, onda se ti termini ne mogu ni razumit u svom izvorno- ideoloskom znacenju woke ideologije. Po Fukou postoje samo tvrdnje koje neko ima privilegiju da odobri kao istinu (ili znanstvenici ili filozofi ili politicari..), ali ne i istina (tako da se komotno moze posrat i na ovu svoju "istinu" btw). Za fukoa znanost je proces nametanja moci kroz pravo na istinu. Za njega je sve to u biti proizvod politickog procesa. Proces postajanja znanstvenikom ima vise veze sa politikom i socijalnim afinitetima koje znanstvenici smatraju vaznim i u kojima su obrazovani, nego bilo cime drugim.

by prckov Fri 20 Nov - 7:31

Postoje stvari u svijetu koje se nazivaju istinama ili tvrde kao istinite, a one mogu bit istinite ili pogresne, ali baviti se time znaci profulat bit stvari, a to je da je tome predhodio politicki proces koji ih je stvorio da budu takve

by prckov Fri 20 Nov - 7:37

dakle za fukoa je istina prilicno daleko od dohvata ljudi, i nemoguce ju je dokucit. Tako da je istina u stvari kulturni artifakt. Istina i znanje su kulturne konstrukcije, one su produkt socijalnog sistema i vlasti sadrzanoj u tom sistemu, i njenom djelovanju. Istina je moc, sve je moc i u vezi moci. Svijet se ne moze promatrat tako da se nesto utvrdi kao istinito ili ne, jer moc (moc = ideoloski, politicki,socijalni i diskurzivni elementi kojima vlastodrsci namecu svoje ideje i interese svima) odreduje metodu po kojoj cemo zakljucit sta jeste a sta nije istina. Postoji samo moc i vlast. Fuko je uveo novu ideju, a to je da vlast ne djeluje onako kako su teoreticari kriticke teorije i marksisti vjerovali. Vlast vise nije "tezina" koja pritisce odozgo, nego ona djeluje kroz sve ljude kao kroz mrezu. To se ostvaruje kroz nametanje svjetonazora, na nacin kako nas vodi kroz komunikaciju kroz nametnuta socijalna pravila koja su normalizirana socijalizacijom i prihvacena kao prirodna, nacin na koji se o stvarima govori i koji smatramo prihvatljivim. Nacini koji se smatraju prihvatljivim za odredene teme su postali mjesto moci. Dominantni nacin diskursa je prenosilac moci, a djeluje kroz sve ljude i svi su ucesnici u tome. Tako da je drustvo i vlast u stvari urota u kojem su svi urotnici. - Ako se ne razumije ovaj stav o vlasti, onda se ne moze ni razumit sta woke strucnjaci podrazumjevaju pod "systemic power" i prelazak sa rasizma u sistemski rasizam. Svi su ucesnici i podrzavatelji sistema moci. Na nacin kako mislimo, na nacin kako govorimo, komuniciramo i sta u komunikaciji smatramo prihvatljivim ili neprihvatljivim.

by prckov Fri 20 Nov - 7:41

takode jedna od bitnih Fukoovih ideja je bila ideja o prosirenju mogucnosti nacina bitisanja (zivljenja). Ljudi trebaju prosirit nacine zivljenja izvan propisa teorie o istini, jer istina je nedostizna. To je bitna postmodernisticka misao - niko ne moze tvrdit istinu. Niko nije objektivan, svi su subjektivni i pristrani a ta pristranost se nalazi u kulturi u kojoj se nalazimo. Sve je djelo kulture. I sex

by prckov Fri 20 Nov - 7:48

kriticka teorija ponovo dobija na zaletu 1964 sa pojavom knjige herberta markuza (herbert marcuse) "jednodimenzionalni covjek" u kojoj promovira koaliciju koja ce se temeljit na liberalnoj inteligenciji sa rasnim manjinama i drustvenim autsajderima. To je ono sto ce ponovo pogurat kriticku teoriju i proizvest mrezu vrlo radikalnih aktivista koji ce organizirat proteste na ulicama. 1965 markuza dolazi sa idejom o represivnoj toleranciji, a sto u prevodu znaci - ne trebaju se tolerirat ideje koje su izvan ideja kriticke teorije. Tako inspirirani tim strucnjakom dizu se protesti i pali se po detroitu i drugim mjestima sve do 1970 kad je to umirilo.

by prckov Fri 20 Nov - 7:52

prckov wrote:kriticka teorija ponovo dobija na zaletu 1964 sa pojavom knjige herberta markuza (herbert marcuse) "jednodimenzionalni covjek" u kojoj promovira koaliciju koja ce se temeljit na liberalnoj inteligenciji sa rasnim manjinama i drustvenim autsajderima. To je ono sto ce ponovo pogurat kriticku teoriju i proizvest mrezu vrlo radikalnih aktivista koji ce organizirat proteste na ulicama. 1965 markuza dolazi sa idejom o represivnoj toleranciji, a sto u prevodu znaci - ne trebaju se tolerirat ideje koje su izvan ideja kriticke teorije. Tako inspirirani tim strucnjakom dizu se protesti i pali se po detroitu i drugim mjestima sve do 1970 kad je to umirilo.

ali 1990, nekoliko aktivista koji su radikalizirani jednom od markuzovih studenata (angeli davids, koja je vrlo aktivna u pokretu BLM danas) su shvatili da je vrlo korisno obnovit skolu kritickog aktivizma sa postmodernom teorijom. Tako nastaje kompletno nova ideoloska forma wok-izam, ilitiga primjenjeni postmodernizam.

by prckov Fri 20 Nov - 8:09

prckov wrote:
prckov wrote:kriticka teorija ponovo dobija na zaletu 1964 sa pojavom knjige herberta markuza (herbert marcuse) "jednodimenzionalni covjek" u kojoj promovira koaliciju koja ce se temeljit na liberalnoj inteligenciji sa rasnim manjinama i drustvenim autsajderima. To je ono sto ce ponovo pogurat kriticku teoriju i proizvest mrezu vrlo radikalnih aktivista koji ce organizirat proteste na ulicama. 1965 markuza dolazi sa idejom o represivnoj toleranciji, a sto u prevodu znaci - ne trebaju se tolerirat ideje koje su izvan ideja kriticke teorije. Tako inspirirani tim strucnjakom dizu se protesti i pali se po detroitu i drugim mjestima sve do 1970 kad je to umirilo.

ali 1990, nekoliko aktivista koji su radikalizirani jednom od markuzovih studenata (angeli davids, koja je vrlo aktivna u pokretu BLM danas) su shvatili da je vrlo korisno obnovit skolu kritickog aktivizma sa postmodernom teorijom. Tako nastaje kompletno nova ideoloska forma wok-izam, ilitiga primjenjeni postmodernizam.

po tom novom dostignucu strucnjaka lijeve inteligencije, potrebno je imat izrazito privilegiran polozaj u drustvu da bi se sistemska opresija mogla dekonstruirat. A rasizam (homofobiju, seksizam, islamofobiju itd) ne moze dekonstruirat neko ko ga nije prozivio. Tu se postmodernisticki stav o istini (moja vs tvoja istina) preobrazava u istina bijelca, istina crnca, istina geja, istina zena, heteroseksualca, krscana itd itd. Spoj kriticke teorije, i postmodernizma je formiro novi pogled na vlast. Ona je sistemska i u svim ljudima i djeluje na razini opceprihvacenog nacina komunikacije o stvarima u drustvu, i tako stvara potlacenost, a potlacenost se temelji primarno na kategorijama identiteta. Spoj potlacenosti i identiteta od marcuse se nastavio angelom davis. Prvo preko kritickih teoreticara kao sto su kimberli crenshaw i bell hooks koje su 'black feminist' - (school o thought). One su se bavile idejom o visestrukoj sistemskoj opresiji crnih zena uzimajuci ideje od queer teorije o intersekcionalizmu - potlacenosti u odnosu na spol, seksualnost i gender

by prckov Fri 20 Nov - 8:11

prckov wrote:
prckov wrote:
prckov wrote:kriticka teorija ponovo dobija na zaletu 1964 sa pojavom knjige herberta markuza (herbert marcuse) "jednodimenzionalni covjek" u kojoj promovira koaliciju koja ce se temeljit na liberalnoj inteligenciji sa rasnim manjinama i drustvenim autsajderima. To je ono sto ce ponovo pogurat kriticku teoriju i proizvest mrezu vrlo radikalnih aktivista koji ce organizirat proteste na ulicama. 1965 markuza dolazi sa idejom o represivnoj toleranciji, a sto u prevodu znaci - ne trebaju se tolerirat ideje koje su izvan ideja kriticke teorije. Tako inspirirani tim strucnjakom dizu se protesti i pali se po detroitu i drugim mjestima sve do 1970 kad je to umirilo.

ali 1990, nekoliko aktivista koji su radikalizirani jednom od markuzovih studenata (angeli davids, koja je vrlo aktivna u pokretu BLM danas) su shvatili da je vrlo korisno obnovit skolu kritickog aktivizma sa postmodernom teorijom. Tako nastaje kompletno nova ideoloska forma wok-izam, ilitiga primjenjeni postmodernizam.

po tom novom dostignucu strucnjaka lijeve inteligencije, potrebno je imat izrazito privilegiran polozaj u drustvu da bi se sistemska opresija mogla dekonstruirat. A rasizam (homofobiju, seksizam, islamofobiju itd) ne moze dekonstruirat neko ko ga nije prozivio. Tu se postmodernisticki stav o istini (moja vs tvoja istina) preobrazava u istina bijelca, istina crnca, istina geja, istina zena, heteroseksualca, krscana itd itd. Spoj kriticke teorije, i postmodernizma je formiro novi pogled na vlast. Ona je sistemska i u svim ljudima i djeluje na razini opceprihvacenog nacina komunikacije o stvarima u drustvu, i tako stvara potlacenost, a potlacenost se temelji primarno na kategorijama identiteta. Spoj potlacenosti i identiteta od marcuse se nastavio angelom davis. Prvo preko kritickih teoreticara kao sto su kimberli crenshaw i bell hooks koje su 'black feminist' - (school o thought). One su se bavile idejom o visestrukoj sistemskoj opresiji crnih zena uzimajuci ideje od queer teorije o intersekcionalizmu - potlacenosti u odnosu na spol, seksualnost i gender

by **kic** Fri 20 Nov - 8:14

prckov, imaš kakav hobi još? :P

by Guest Fri 20 Nov - 8:17

kic wrote:
prckov, imaš kakav hobi još? :P

IZGLEDA GAZZELA MU JE BITNA

by prckov Fri 20 Nov - 8:18

Kimberli '91 pise clanak pod nazivom "mapping margins" (mapiranje razlike) a to su: 1. raikalni feminizam koji ona naziva bijelim feminizmom i koji se nije bavio crnkinjama, 2. black liberationism (crni liberacionizam) koji je bio orjentiran ka crnim muskarcima. Identitska politika u ta dva pokreta je izostavila crkinje. Takode kritizira liberalizam i liberalne vrijednosti tvrdeci da se pod tim sistemom tlacenje samo uspjesnije skrilo i nastavilo, pa ta situacija zahtjeva kriticku teoriju da tu opresiju razotkrije. To ce uvjerit ljude koji misle da su njihovi zivoti dobri i da su ravnopravni, da su u stvari pod sistemskom potlacenoscu u formi bijele supremacije i patrijarhata. Za nju je intersekcionalnost privremeni koncept koji povezuje modernu politiku i postmodernu teoriju. Pod modernom politikom podrazumjeva radikalni feminizam i radikalni liberacionizam. To je bit i rodenje woke pokreta. Ako se hoce razumiti sto znaci diversitu, inclusion, equity, racism, to je mjesto odakle se polazi. Ovo shvacanje vlasti je izvor odakle ti termini dolaze u politiku i u mainstrem. Ne mozete se pozivat na cinjenice, na razum, razumne standarde ili religiju, jer to su sve aplikacije vlasti i moci, i to na nacin da ljudi ne mogu prepoznat to nametanje. Zavaravajuci se da je to nesto objektivno, legitimno i metodoloski ispravno a ne nametanje vlasti kroz identitesku politiku na drugaciji nacin, a to je bijeli zapadnjacki heteroseksualni muski nacin istine i znanja.

by Sponsored content