Re: Njemačka traži još Hrvata koje je Čardak odbacio

by prckov 8/3/2018, 15:18

haha koja razmjena, melki, kic I sejki :tu

ljepota za citat

by melkior 8/3/2018, 15:58

slidingdoorsoperator wrote:
melkior wrote:Što se same neuroznanosti tiče, na razvoj kulture i ljudske civilizacije više je utjecao IQ i biološki kapacitet ljudskog mozga sposobnosti predviđanja poteza protivnika, sposobnost analiziranja i sposobnog sistematskog razmišljanja, nego što je kultura kao takva utjecala na ljudski um. Ne ovisi čovjek o kulturi, već kultura ovisi o čovjeku i njegovoj mentalnoj sposobnosti apstrahiranja činjenica i informacija iz okoline te sposobnosti apstraktnog razmišljanja.

Lijepo si nabrojao osobine ne mozga nego upravo uma (ako izuzmemo biološki kapacitet ljudskog mozga pod kojim se krije što točno?), što jasno pokazuje da ti baš i nije jasna ta razlika.
Krajnje pojednostavljeno rečeno for dummies: "Um nije mozak, um je ono što mozak radi." (Steven Pinker)

Stvar je u tome da mozak ne može ne stvarati um u interakciji s okolinom, a kultura je tek posljedica a ne uzrok. Nije bila prvo kultura, pa um, već prvo um, pa kultura. To je vidljivo već i kod male djece od dvije-tri godine, ona imaju um, ne i kulturu. Ljudski mozak je predisponiran za kreiranje uma, a um će uvijek graditi neku kulturu ili usvajati postojeću. Kultura, odnosno um čak nije ni ekskluzivitet ljudske vrste. Primati, inteligentni sisavci (dupini, kitovi, slonovi) u interakciji s okolinom kreiraju neku vrstu kulture, ali njihova kultura nije uvjetovana umom (um je preslab medij) već biološkim sposobnostima mozga, odnosno uvjetovana je njihovom biologijom. Kultura pojedine životinjske vrste odgovara njihovim biološkim specifičnostima i biološkim karakteristikama. Inteligentnija vrsta stvarat će složenije interakcije i graditi kompleksnije zajednice i međuodnose. Čak i pčele imaju svoj jezik - ples kojim komuniciraju, jer je to njihova biološka zadanost. Dakle, na tvoje pitanje je li bila prva kokoš ili jaje, kultura ili um, pravi odgovor je - biologija. Upravo je evolucijski razvoj ljudskog mozga osigurao ključnu razliku između ljudske kulture i kulture ostalih primata. Majmuni su biološki predisponirani da skaču po granama i beru banane. Čovjek je biološki predisponiran da bude svežder, a uz to je još i fizički slabiji od većine životinjskog carstva kojim se može hraniti, a nema ni dlake da ga griju zimi. Prema tome da rezimiram, razvoj kulture je predisponiran biološkim karakteristikama vrste, a um kojeg smatraš posljedicom kulture, još je više predisponiran fizičkim karakteristikama mozga i njegovom, sasvim praktičnom i operativnom sposobnošću, da uhvati plijen i pronađe zaklon u kojem će preživjeti zimu. Otkriće vatre, kao možda i najznačajnije otkriće ljudske vrste uopće, nije posljedica kulture, već urođene inteligencije. Ali očuvanje vatre i prenošenje znanja kako zapaliti vatru odnosno sigurati da se ista ne ugasi, to već jest indikacija kulture. Čak i slon može naučiti kako očuvati vatru da se ne ugasi, ali mu samom takvo što nikada neće pasti na pamet, niti mu je potrebno. Prema tome da, otkriće i očuvanje vatre je čovjekov izum i i temeljna značajka njegove kulture, i to je ono što ju čini tako različitom od kulture slonovskog krda.

by melkior 8/3/2018, 16:01

slidingdoorsoperator wrote:
melkior wrote:
slidingdoorsoperator wrote:
Dakle, bez kulture nema uma kod čovjeka ovakvog kakvog ga danas poznajemo i mi bi u skladu sa tvojim stavovima odnosno da se njih uvažavalo i uvažava zapravo još trebali skakati sa grane na granu u potrazi za bananama.
I uostalom, tehnologija može i bez kulture, a kultura bez tehnologije ne može Stoga nije istina da bi ljudi bez kulture skakali kao majmuni po granama u potrazi za bananama. Radi se o čistoj predrasudi. Pa i sama kultura u povijesnom smislu se počinje mjeriti kroz materijalne ostatke prethistorijskog čovjeka, od oruđa do oružja. U stvari, ne radi se o kulturi već o tehnologiji izrade predmeta i načinu njihova korištenja.

Ne znam da si sa ovim postom zapravo samome sebi vrlo uspješno skočio u usta.
Bez tehnologije nema kulture, to je točno. Međutim, kultura je presudna za formiranje ljudskog uma, a ljudski um je kreirao što?
Zamisli, upravo tehnologiju.
I petlja je zatvorena, a cikličnost očita čak i for dummies.
Stoga je jasno da bi ljudi bez kulture koja generira um, a koji generira tehnologiju, a koja generira kulturu skakali sa grane na granu u potrazi za bananama, nije tu riječ o nikakvoj predrasudi.

Pa i slonu je lako prenijeti tehnologiju očuvanja vatre, ali najznačajnijem otkriću koje čini temelj svake ljudske kulture nije kumovala kultura već biološka potreba preživljavanja zimi.

by Guest 8/3/2018, 18:00

melkior wrote:
slidingdoorsoperator wrote:

Lijepo si nabrojao osobine ne mozga nego upravo uma (ako izuzmemo biološki kapacitet ljudskog mozga pod kojim se krije što točno?), što jasno pokazuje da ti baš i nije jasna ta razlika.
Krajnje pojednostavljeno rečeno for dummies: "Um nije mozak, um je ono što mozak radi." (Steven Pinker)
Stvar je u tome da mozak ne može ne stvarati um u interakciji s okolinom, a kultura je tek posljedica a ne uzrok. Nije bila prvo kultura, pa um, već prvo um, pa kultura. To je vidljivo već i kod male djece od dvije-tri godine, ona imaju um, ne i kulturu. Ljudski mozak je predisponiran za kreiranje uma, a um će uvijek graditi neku kulturu ili usvajati postojeću. Kultura, odnosno um čak nije ni ekskluzivitet ljudske vrste. Primati, inteligentni sisavci (dupini, kitovi, slonovi) u interakciji s okolinom kreiraju neku vrstu kulture, ali njihova kultura nije uvjetovana umom (um je preslab medij) već biološkim sposobnostima mozga, odnosno uvjetovana je njihovom biologijom. Kultura pojedine životinjske vrste odgovara njihovim biološkim specifičnostima i biološkim karakteristikama. Inteligentnija vrsta stvarat će složenije interakcije i graditi kompleksnije zajednice i međuodnose. Čak i pčele imaju svoj jezik - ples kojim komuniciraju, jer je to njihova biološka zadanost. Dakle, na tvoje pitanje je li bila prva kokoš ili jaje, kultura ili um, pravi odgovor je - biologija. Upravo je evolucijski razvoj ljudskog mozga osigurao ključnu razliku između ljudske kulture i kulture ostalih primata. Majmuni su biološki predisponirani da skaču po granama i beru banane. Čovjek je biološki predisponiran da bude svežder, a uz to je još i fizički slabiji od većine životinjskog carstva kojim se može hraniti, a nema ni dlake da ga griju zimi. Prema tome da rezimiram, razvoj kulture je predisponiran biološkim karakteristikama vrste, a um kojeg smatraš posljedicom kulture, još je više predisponiran fizičkim karakteristikama mozga i njegovom, sasvim praktičnom i operativnom sposobnošću, da uhvati plijen i pronađe zaklon u kojem će preživjeti zimu. Otkriće vatre, kao možda i najznačajnije otkriće ljudske vrste uopće, nije posljedica kulture, već urođene inteligencije. Ali očuvanje vatre i prenošenje znanja kako zapaliti vatru odnosno sigurati da se ista ne ugasi, to već jest indikacija kulture. Čak i slon može naučiti kako očuvati vatru da se ne ugasi, ali mu samom takvo što nikada neće pasti na pamet, niti mu je potrebno. Prema tome da, otkriće i očuvanje vatre je čovjekov izum i i temeljna značajka njegove kulture, i to je ono što ju čini tako različitom od kulture slonovskog krda.

Ne stoji da je kultura posljedica, a ne uzrok.
Jasnog odgovora na to pitanje zapravo nema u znanstvenom smislu, pa je to prepušteno nadmudrivanju filozofa a koji ne uočavaju činjenice nego iste koriste da bi donijeli neke svoje zaključke dvojbene utemeljenosti i to se na kraju svodi na besplodno nadmudrivanje tipa što je starije, kokoš ili jaje.
Uostalom, sam si zaključio kako i životinje imaju kulturu prilagođenu svojoj biološkoj građi i mentalnim sposobnostima pa je lako zaključiti kako su ljudi svakako iz životinjskog svijeta iz kojeg su potekli naslijedili i određene umne sposobnosti, a naravno i kulturu koja je presudna za razvoj uma.
Razvoj kulture je svakako predisponiran biološkom građom vrste, ali je kvaka u tome da tu nema mjesta nekom statičnom gledanju na stvar jer se svi ključni elementi ne samo prožimaju i nadopunjavaju nego i međusobno generiraju.
Razvoja mozga na ovoj razini kakva se dogodila čovjeku ne bi bilo bez usložnjavanja kulture i djelovanja iste na promjene u strukturi mozga odnosno građe tijela općenito.
Tako to ide. Prvo nešto naslijediš, zatim kreiraš određene promjene u okolini, a zatim te iste promjene djeluju na kulturu, a onda na sam mozak, čak i na onoj elementarnoj biološkoj razini.
Pa nije badava moderni čovjek u jednom vremenskom periodu samome sebi doslovce stvorio odnosno mkodelirao predčeoni kompleks!
I to prelaskom na hranu bogatu proteinima životinjskog podrijetla, a do toga ne bi došlo bez promjene u kulturi koja je generirala takav način ishrane, a za to je bila neophodna promjena stila života što bez promjene kulture jednostavno ne bi išlo.
Homo robustus je postojao više od milijun godina i jeo je po današnjim standardima vrlo zdrave jezgre oraha i slične produkte prirode i za tih milijun godina nije postao ništa pametniji odnosno njegov um se nije bitno promjenio. Orasi mu nisu dopustili formiranje predčeonog korteksa.
Doduše, teško se oteti dojmu da je tu veliku ulogu odigrao i obični slučaj pa i neki povoljni razvoj okolonosti, ali nebitno, posljedice svega toga vidimo danas.
Danas je također jasno ono što sam već iznio ranije kao neki temeljni zaključak neuroznanosti o umu. To nije mozak, makar bez mozga nema uma, nego u osnovi ono što mozak radi, a tu presudnu ulogu igra određena kultura koja doslovce formira um i tako koristi potencijale mozga u tom smislu.
Kvaka je u tome da bi ti potencijali bili puno slabije iskorišteni da nije bilo, ali i da nema kolektivističke izmišljotine kao što je kultura, pa moja ocjena o ljudima koji bi i danas poput svojih davnih predaka skakali sa grane na granu u potrazi za bananama da se nisu bavili kolektivističkim izmišljotinama poput kulture i da su ostali strogo individualistički orjenirani zapravo u osnovi uopće nije pogrešna nego samo malo pretjerana radi boljeg i slikovitije opisanog razumjevanja cijele ove priče.
I da, svaka je kultura generirana nekim umom i svaka kultura generira um, pa to vrijedi i za životinjske vrste, kako one manje inteligentne tako i one inteligentnije.
Naravno, formiranje uma je uvijek ograničeno i potencijalima mozga određene vrste, ali kako sam već rekao, ljudski mozak je prilično plastičan organ, a praćenje promjena u ljudskim kulturama i time uvjetovanim promjenama u umu su pokazala koje su njegove mogućnosti u tom smislu jer do nekih većih promjena u biološkoj građi čovjeka nije došlo najmanje desecima tisuća godina, a u to vrijeme smo se bavili izradom kamenog alata za lov i tehnologijom očuvanja vatre, a pogledaj gdje smo sad.
No, ključno je tu pitanje što će se dogoditi onim društvima koja izaberu strogi individualizam umjesto kolektivističkog pogleda na svijet?
Na žalost, neće se vratiti na praksu skakanja sa grane na granu u potrazi za bananama, jer evolucija tako ne djeluje. Kada se jedna vrsta pokaže radikalno nesposobnom za promjene u stilu života koje zahtjevaju drastične promjene okoline, ona jednostavno izumire, nestane sa pozornice da se više nikada ne vrati.
Možda je pretjerano reći da će apsolutni individualci jednog dana nestati poput neandertalaca ili homo robustusa, ali mislim da bi to predstavljalo neku vrstu ne samo poetske nego i kozmičke pravde, jer tako snažno negiranje vlastite pretežito kolektivističke prirode kojoj možemo zahvaliti ovako brz i temeljit uspon u hijerarhiji i hranidbenom lancu Zemlje odnosno čitavog svijeta i stim povezano formiranje vlastitog uma do nekada neslućenih razmjera, jednostavno ne smije, a sigurno i neće završiti nekažnjeno.

by Guest 8/3/2018, 18:27

tema je namjerno zaspamana...idemo ponove.. jocolor

Hrvati su najisplativiji strani radnici u najmoćnijoj državi Europe
Njemačka traži još Hrvata koje je Čardak odbacio - Page 7 Sat

JUČER |

G.D.

Njemačka traži još Hrvata koje je Čardak odbacio - Page 7 Njemackahrvatiradnici22

[size=17][size=16] FOTO: 123RF/BA
PREMA najnovijim statistikama njemačke Savezne agencije za rad (BA), njihovog mnogo uspješnijeg ekvivalenta Zavodu za zapošljavanje, državljani Hrvatske za njemačku ekonomiju predstavljaju neupitan dobitak, zapravo su najvjerojatnije najisplativiji strani radnici u najmoćnijoj europskoj državi.

Kod BA-a je registrirano 164.216 hrvatskih građana, a podaci pokazuju da se u protekle četiri godine dogodio velik rast useljavanja iz Hrvatske, te da je 2014. bilo registrirano oko 80 tisuća hrvatskih radnika.

Stopa nezaposlenosti među hrvatskim državljanima u Njemačkoj je 5,6 posto, što je na istom nivou kao i stopa nezaposlenosti Nijemaca (5,6 posto), ali mnogo niže u odnosu na useljenike iz drugih država, čija je prosječna stopa nezaposlenosti 14 posto.

Njemačke socijalne usluge samo Mađari koriste manje od Hrvata

U odnosu na ukupan broj hrvatskih državljana u Njemačkoj, njih 59 posto je zaposleno, što je opet u okviru statističke pogreške u odnosu na zaposlenost Nijemaca, koja iznosi 61 posto. Hrvati su i u toj kategoriji daleko iznad prosjeka zaposlenosti stranih državljana u Njemačkoj, koja iznosi 41 posto.

Kada je pak riječ o socijalnim uslugama koje nudi njemačka država, na koje imaju prava i hrvatski useljenici, oni ih koriste u iznosu od 5,6 posto, što je manje od Nijemaca (6,9 posto), a još zanimljivije je da od Hrvata socijalna davanja manje koriste samo Mađari sa 4,3 posto. Među izbjeglicama, njih 64 posto koristi socijalne usluge njemačke države, a prosjek je veći i za građane iz ostalih članica Europske unije, iznad 10 posto.

Hrvati koji su se odselili u Njemačku prema ovim podacima predstavljaju velik dobitak za tamošnju ekonomiju, s obzirom na to da među njima vlada niska nezaposlenost, da su po kriteriju zaposlenosti daleko iznad prosjeka drugih useljenika i da su među onima koji najmanje koriste socijalne usluge njemačke države. [/size]

[/size]

by melkior 8/3/2018, 21:05

slidingdoorsoperator wrote:
melkior wrote:
slidingdoorsoperator wrote:
melkior wrote:
Nacija, vjera i kultura jesu obične kolektivističke izmišljotine.

ali bez kolektiva nema kulture i um se svodi na prije svega
Bez kulture um se svodi prije svega, na matematiku vlastitog preživljavanja. Ne čak ni nagona nego baš na matematiku vlastitog preživljavanja.

Bez kulture nema ni matematike, pa se sve na kraju ipak svodi na nagon. Kada je riječ o preživljavanju i težnji za održanjem života.

Ne govorimo o vađenju korijena od 100 niti o logaritamskim tablicama :aw

Preživljavanje je čisto stvar matematike, čisto vrlo jednostavne matematike, nije to stvar nagona. Jednostavno, čovjek vođen golim nagonom ne bi dugo živio, u kulturnom društvu ili van njega. Mada slažem se, nema društva koje nema kulturu, čak i kanibali imaju kulturu.

by melkior 8/3/2018, 21:12

melkior wrote:
slidingdoorsoperator wrote:
melkior wrote:
slidingdoorsoperator wrote:
melkior wrote:
Nacija, vjera i kultura jesu obične kolektivističke izmišljotine.

ali bez kolektiva nema kulture i um se svodi na prije svega
Bez kulture um se svodi prije svega, na matematiku vlastitog preživljavanja. Ne čak ni nagona nego baš na matematiku vlastitog preživljavanja.

Bez kulture nema ni matematike, pa se sve na kraju ipak svodi na nagon. Kada je riječ o preživljavanju i težnji za održanjem života.
Ne govorimo o vađenju korijena od 100 niti o logaritamskim tablicama Preživljavanje je čisto stvar matematike, čisto vrlo jednostavne matematike, nije to stvar nagona. Jednostavno, čovjek vođen golim nagonom ne bi dugo živio, u kulturnom društvu ili van njega. Mada slažem se, nema društva koje nema kulturu, čak i kanibali imaju kulturu.

Veliš, kolektivizam je dobar

by L'âme 8/3/2018, 21:15

Melki, nagon i jest održao čovječanstvo.

by melkior 8/3/2018, 21:21

maggie13 wrote:Melki, nagon i jest održao čovječanstvo.

Jednostavna matematika, ne nagon. Nagon imaju i životinje, i to izraženiji nego ljudska vrsta. A i fizički su jače nego ljudska vrsta. Jednostavna matematika tipa: batinom ćeš se bolje obraniti od zvijeri. Suho granje je dobro za potpalu vatre. Ako očekuješ neprijateljski napad, pripremi mu stupicu ili osiguraj pogodni teren, budi dva koraka ispred njega. Sirova inteligencija, u stvari, to može i umjetna inteligencija.

by Leviathan2 8/3/2018, 21:23

ebes njemacku
dnrk (dprk)rulz

by Guest 8/3/2018, 21:23

melkior wrote:
Preživljavanje je čisto stvar matematike, čisto vrlo jednostavne matematike, nije to stvar nagona.

Makar tu ima i drugih elemenata, preživljavanje je ipak prije svega stvar nagona, želje za životom, za produženjem vrste, za prokreacijom, stvar sebičnih gena ili nazovi to kako hoćeš.
Ako tu postoji ikakva matematika, onda je potpuno u funkciji nagona i podređena nagonu.
Da je samo do matematike, mi sigurno ne bi dugo preživjeli kao vrsta, jer je u temelju matematike logika (na stranu sad intuicionizam i slični matematički pravci), a logika kaže da je krajnje neracionalno a u širem kontekstu i potpuno besmisleno nastojati produžiti nešto što će ionako prije ili kasnije prestati postojati (život).
Ako sve na kraju umire i nestaje, zašto uopće živjeti?
Tu stupa na scenu prvo nagon, a onda i kultura sa svojim filozofijskim "kolektivističkim izmišljotinama" o vječnosti i smislu. I to je ono što nas je održalo kao vrstu, a onda i dovelo na ovu umnu razinu na kojoj se sad nalazimo.

by Leviathan2 8/3/2018, 21:24

slidingdoorsoperator wrote:
melkior wrote:
Preživljavanje je čisto stvar matematike, čisto vrlo jednostavne matematike, nije to stvar nagona.

Makar tu ima i drugih elemenata, preživljavanje je ipak prije svega stvar nagona, želje za životom, za produženjem vrste, za prokreacijom, stvar sebičnih gena ili nazovi to kako hoćeš.
Ako tu postoji ikakva matematika, onda je potpuno u funkciji nagona i podređena nagonu.
Da je samo do matematike, mi sigurno ne bi dugo preživjeli kao vrsta, jer je u temelju matematike logika (na stranu sad intuicionizam i slični matematički pravci), a logika kaže da je krajnje neracionalno a u širem kontekstu i potpuno besmisleno nastojati produžiti nešto što će ionako prije ili kasnije prestati postojati (život).
Ako sve na kraju umire i nestaje, zašto uopće živjeti?
Tu stupa na scenu prvo nagon, a onda i kultura sa svojim filozofijskim "kolektivističkim izmišljotinama" o vječnosti i smislu. I to je ono što nas je održalo kao vrstu, a onda i dovelo na ovu umnu razinu na kojoj se sad nalazimo.

nagon je urodjen svakoj vrsti a covjek je jos ipak obdaren i iskrom inteligencije pa je u prednosti nad zivotinjama
nema tu nis misticno

by L'âme 8/3/2018, 21:25

melkior wrote:
maggie13 wrote:Melki, nagon i jest održao čovječanstvo.
Jednostavna matematika, ne nagon. Nagon imaju i životinje, i to izraženiji nego ljudska vrsta. A i fizički su jače nego ljudska vrsta. Jednostavna matematika tipa: batinom ćeš se bolje obraniti od zvijeri. Suho granje je dobro za potpalu vatre. Ako očekuješ neprijateljski napad, pripremi mu stupicu ili osiguraj pogodni teren, budi dva koraka ispred njega. Sirova inteligencija, u stvari, to može i umjetna inteligencija.

Nagon za samoodržanjem i produljenjem vrste. To su osnovni nagoni. Inteligencija je nadogradnja.

by melkior 8/3/2018, 21:29

melkior wrote:
maggie13 wrote:Melki, nagon i jest održao čovječanstvo.
Jednostavna matematika, ne nagon. Nagon imaju i životinje, i to izraženiji nego ljudska vrsta. A i fizički su jače nego ljudska vrsta. Jednostavna matematika tipa: batinom ćeš se bolje obraniti od zvijeri. Suho granje je dobro za potpalu vatre. Ako očekuješ neprijateljski napad, pripremi mu stupicu ili osiguraj pogodni teren, budi dva koraka ispred njega. Sirova inteligencija, u stvari, to može i umjetna inteligencija.

U suvremenom smislu, kulturu predstavlja i skup zajedničkih vrijednosti koje povezuje neku zajednicu u kohezivnu cjelinu. AI može biti sasvim kapatibilna učiti sve vještine preživljavanja, a da uopće ne usvoji nikakav sustav vrijednosti. Kao rezultat dobiješ super inteligentnog psihopatskog monstruma, neku vrstu Hannibala Lectera koji izvrsno barata kolektivnim entitetima i bez ikakve empatije vodi čovječanstvo u propast :chiefi

U stvari, izvršni direktori velikih kompanija su najčešće psihopati koji su uspješni upravo zato jer su beskrupulozni i bez nedostatka ikakve empatije, usmjereni i fokusirani isključivo na zadani cilj i funkcioniraju po principu; velika riba jede malu ili ujedinimo se da nas ne pojedu veći.

by Guest 8/3/2018, 21:32

melkior wrote:
Jednostavna matematika, ne nagon. Nagon imaju i životinje, i to izraženiji nego ljudska vrsta. A i fizički su jače nego ljudska vrsta. Jednostavna matematika tipa: batinom ćeš se bolje obraniti od zvijeri. Suho granje je dobro za potpalu vatre. Ako očekuješ neprijateljski napad, pripremi mu stupicu ili osiguraj pogodni teren, budi dva koraka ispred njega. Sirova inteligencija, u stvari, to može i umjetna inteligencija.

Ponavljam, ako tu postoji matematika (inteligencija svakako postoji, a gdje je inteligencija tu je svakako i neka vrsta matematike) ona je potpuno u funkciji nagona.
Zašto bi se branio od napada životinje ako nemaš nagon za samoodržanjem?
Zašto bi učinio išta u tom slučaju?
Dalje, umjetna inteligencija za sada funkcionira u strogo kontroliranim ne vlakovima nego uvjetima, a ne u onim spontanim kakve uobičajeno nalazimo u prirodi i sama po sebi ne bi dugo opstala u takvom okruženju.
Zapravo, ne bi uopće mogla funkcionirati u takvom okruženju odnosno barem ne dovoljno uspješno i ne u svim prilikama. Ionako nema nagon koji bi ju na to natjerao.
AI je debelo precjenjen koncept i zapravo pokazuje jednu infantilnu fascinaciju ljudi svojim mentalnim konceptima, dosjetkama i tehnološkim zvizdarijama odnosno fascinaciju nama samima.
I da ne zaboravim, nitko do sada nije smislio kako bi ljudski um mogao funkcionirati na čisto algoritamski način (obilježje AI) pa je zato Roger Penrose u svojoj knjizi "Carev novi um" zaključio kako nam ne preostaje ništa drugo nego prihvatiti da kod fenomena uma postoje i neka ključna nealgoritamaska rješenja koja su nam nepoznata, pa kako bi onda po logici mogla biti poznata našoj izmišljotini kao što je AI?

by Leviathan2 8/3/2018, 21:34

by melkior 8/3/2018, 21:35

maggie13 wrote:
melkior wrote:
maggie13 wrote:Melki, nagon i jest održao čovječanstvo.
Jednostavna matematika, ne nagon. Nagon imaju i životinje, i to izraženiji nego ljudska vrsta. A i fizički su jače nego ljudska vrsta. Jednostavna matematika tipa: batinom ćeš se bolje obraniti od zvijeri. Suho granje je dobro za potpalu vatre. Ako očekuješ neprijateljski napad, pripremi mu stupicu ili osiguraj pogodni teren, budi dva koraka ispred njega. Sirova inteligencija, u stvari, to može i umjetna inteligencija.
Nagon za samoodržanjem i produljenjem vrste. To su osnovni nagoni. Inteligencija je nadogradnja.

SAD je u Area 51 imao nekakav eksperimentalni program hormonalne terapije zatvorenih Azijata nenormalnom količinom testosterona, odnosno estrogena te su onda promatrali njihove seksualne reakcije. Žrtve ne da su se divljački seksale, već su doslovno razderali jedno drugo u neutaživom podivljalom nagonu.

by Guest 8/3/2018, 21:37

Leviathan2 wrote:
slidingdoorsoperator wrote:
melkior wrote:
Preživljavanje je čisto stvar matematike, čisto vrlo jednostavne matematike, nije to stvar nagona.

Makar tu ima i drugih elemenata, preživljavanje je ipak prije svega stvar nagona, želje za životom, za produženjem vrste, za prokreacijom, stvar sebičnih gena ili nazovi to kako hoćeš.
Ako tu postoji ikakva matematika, onda je potpuno u funkciji nagona i podređena nagonu.
Da je samo do matematike, mi sigurno ne bi dugo preživjeli kao vrsta, jer je u temelju matematike logika (na stranu sad intuicionizam i slični matematički pravci), a logika kaže da je krajnje neracionalno a u širem kontekstu i potpuno besmisleno nastojati produžiti nešto što će ionako prije ili kasnije prestati postojati (život).
Ako sve na kraju umire i nestaje, zašto uopće živjeti?
Tu stupa na scenu prvo nagon, a onda i kultura sa svojim filozofijskim "kolektivističkim izmišljotinama" o vječnosti i smislu. I to je ono što nas je održalo kao vrstu, a onda i dovelo na ovu umnu razinu na kojoj se sad nalazimo.
nagon je urodjen svakoj vrsti a covjek je jos ipak obdaren i iskrom inteligencije pa je u prednosti nad zivotinjama
nema tu nis misticno

I životinje itekako imaju inteligenciju, a ima ih bome koje poznaju u neku elementarnu matematiku. Ima ih koje posjeduju i onaj posebno intrigantan oblik svijesti poznat kao samosvijest, a tu čak inteligencija nije ključan faktor nego sposobnost apstrahiranja.
Da, ni manje ni više upravo ono što su do sada brojni filozofi oduzimali životinjama pripisujući im samo nagonsko ponašanje.
Riječ je o tome da kod samosvijesti mora postojati sposobnost izdvajanja vlastitog bića izvan zajednice kojoj pripada i promatranja sebe kao zasebne jedinke, a ponavljam, tu je inteligencija zapravo posve sporedna stvar.
Da imaju i kulturu, oko toga odavno nema spora, a ponavljam zaključak neuroznanosti je da je um prije svega kulturološki fenomen, a u puno manjoj mjeri biološki. Dakle, svakako imaju i um. Ne onakav kakav je naš, ali ga ipak imaju.

by melkior 8/3/2018, 21:41

slidingdoorsoperator wrote:
melkior wrote:
Jednostavna matematika, ne nagon. Nagon imaju i životinje, i to izraženiji nego ljudska vrsta. A i fizički su jače nego ljudska vrsta. Jednostavna matematika tipa: batinom ćeš se bolje obraniti od zvijeri. Suho granje je dobro za potpalu vatre. Ako očekuješ neprijateljski napad, pripremi mu stupicu ili osiguraj pogodni teren, budi dva koraka ispred njega. Sirova inteligencija, u stvari, to može i umjetna inteligencija.

Ponavljam, ako tu postoji matematika (inteligencija svakako postoji, a gdje je inteligencija tu je svakako i neka vrsta matematike) ona je potpuno u funkciji nagona.
Zašto bi se branio od napada životinje ako nemaš nagon za samoodržanjem?
Zašto bi učinio išta u tom slučaju?

Ja ne poričem nagon kao osnovu za preživljavanje, ali između nagona koji je biološka činjenica i kulture koja je kolektivistička izmišljotina postoji upravo jednostavna matematika jer da nje nema, nikakva socijalna interakcija u stvari ne bi bila ni moguća. A jednostavna matematika nije nasljeđe kulture, već činjenice da ljuski mozak, usprkos tome što teži 1-2% ljudske mase koristi 25% ukupne čovjekove utrošene energije u odnosu na ostatak tijela.

by melkior 8/3/2018, 21:44

melkior wrote:
slidingdoorsoperator wrote:
melkior wrote:
Jednostavna matematika, ne nagon. Nagon imaju i životinje, i to izraženiji nego ljudska vrsta. A i fizički su jače nego ljudska vrsta. Jednostavna matematika tipa: batinom ćeš se bolje obraniti od zvijeri. Suho granje je dobro za potpalu vatre. Ako očekuješ neprijateljski napad, pripremi mu stupicu ili osiguraj pogodni teren, budi dva koraka ispred njega. Sirova inteligencija, u stvari, to može i umjetna inteligencija.

Ponavljam, ako tu postoji matematika (inteligencija svakako postoji, a gdje je inteligencija tu je svakako i neka vrsta matematike) ona je potpuno u funkciji nagona.
Zašto bi se branio od napada životinje ako nemaš nagon za samoodržanjem?
Zašto bi učinio išta u tom slučaju?
Ja ne poričem nagon kao osnovu za preživljavanje, ali između nagona koji je biološka činjenica i kulture koja je kolektivistička izmišljotina postoji upravo jednostavna matematika jer da nje nema, nikakva socijalna interakcija u stvari ne bi bila ni moguća. A jednostavna matematika nije nasljeđe kulture, već činjenice da ljuski mozak, usprkos tome što teži 1-2% ljudske mase koristi 25% ukupne čovjekove utrošene energije u odnosu na ostatak tijela.

Preneseno na hrvatsku državu i vladu, to vam dođe kao 25% PDV-a cheers

Pa vi recite da mozak ne košta.

by Leviathan2 8/3/2018, 21:50

melkior wrote:
melkior wrote:
slidingdoorsoperator wrote:
melkior wrote:
Jednostavna matematika, ne nagon. Nagon imaju i životinje, i to izraženiji nego ljudska vrsta. A i fizički su jače nego ljudska vrsta. Jednostavna matematika tipa: batinom ćeš se bolje obraniti od zvijeri. Suho granje je dobro za potpalu vatre. Ako očekuješ neprijateljski napad, pripremi mu stupicu ili osiguraj pogodni teren, budi dva koraka ispred njega. Sirova inteligencija, u stvari, to može i umjetna inteligencija.

Ponavljam, ako tu postoji matematika (inteligencija svakako postoji, a gdje je inteligencija tu je svakako i neka vrsta matematike) ona je potpuno u funkciji nagona.
Zašto bi se branio od napada životinje ako nemaš nagon za samoodržanjem?
Zašto bi učinio išta u tom slučaju?
Ja ne poričem nagon kao osnovu za preživljavanje, ali između nagona koji je biološka činjenica i kulture koja je kolektivistička izmišljotina postoji upravo jednostavna matematika jer da nje nema, nikakva socijalna interakcija u stvari ne bi bila ni moguća. A jednostavna matematika nije nasljeđe kulture, već činjenice da ljuski mozak, usprkos tome što teži 1-2% ljudske mase koristi 25% ukupne čovjekove utrošene energije u odnosu na ostatak tijela.
Preneseno na hrvatsku državu i vladu, to vam dođe kao 25% PDV-a Pa vi recite da mozak ne košta.

kako kaze abraham
kila mozga 2 konvertibilne marke manje nekoliko pfoeninga :D

by Sponsored content