Zapadni ulagači su biti tkz. strvinarski fondovi

Ramljak: Pozdrav iz reaktora, jezgra se počela hladiti



http://hr.n1info.com/a192550/Vijesti/Ramljak-Pozdrav-iz-reaktora-jezgra-se-pocela-hladiti.html

naime računa se da u trgovini ako si ispod 30% marže nemaš šansi poslovat pozitivno. Sad može se dukić žalit da pivovara prodaje pivo u bačvama na veliko po kunu za litru a u kafiću je 15 kuna pol litre, ali jebiga to je cijena kad se sve uračuna, s 10 kuna za žuju se kafić danas ne može pokrit

Oh_Femder wrote:

marcellus wrote:

Sabina Spielrein wrote:

Pinochet wrote:glavno da je država odbila špekulativni ruski neoliberalni kapital, i  domoljubi su čvrstom državnom rukom, zaštitili opće nacionalne interese,

Upravo tako.
Ameri su pobijedili, Rusi se još bore i nude otpis pola duga, ukoliko Vlada ne pristane jasno je kako sudjeluju u organiziranom kriminalu.
Pa bi skupa s Petrovom oni mogli na kaznenu obradu.

Rusi ne nude nikakav otpis pola duga, to je dezinformacija iz ministarstva istine i optimizma, rusi su samo rekli da će pola agrokorovog duga pokriti rezervacijama, što ne znači da su spremni otpisati dug, nego računaju s najcrnjim scenarijem, da taj dug neće moći naplatiti. Vjeruj mi, jako dobro razumijem taj dio posla u banci. Nitko ne rezervira dodatna sredstva iznad obavezne rezerve propisane zakonom koja ide u hr od 12 do 100% (ovo zadnje za utužena, tj. sumnjiva i sporna potraživanja, prvo za redovne kredite u urednoj otplati) osim kad računa da je dužnik MRTAV.

Ma kurac ti razumiješ. Kad bi netko, dok je Agrokor još tobože dobro stajao, kritizirao gmaza da uništava hrvatsku (poljo)privredu, onda ti je to bio hrvatski jal, a sad si Captain Hindsight...

kao što ti je poznato imam 22 godine staža u banci i znam što znači kad digneš rezervaciju za kredit na 50%.... znači da očito taj dug ne možeš naplatit u cijelosti. Ne znači da si ga otpisao. Znači da je onaj ko ti je dužan propao.

a daj mi objasni kako je to todorić uništavao domaću poljoprivredu?

Nije plaćao seljacima? Zašto su mu prodavali, zašto nisu prodavali nekom ko plaća? Ima dućana i lanaca. Mogu i izvozit, imaju EU tržište cijelo.

Pa pol domaće poljoprivredne proizvodnje je agrokorovo, belje vupik itd. i to su jedine prehrambene firme koje donekle pozitivno i posluju... uz franck koji kavu ionako uvozi i podravku koja je u kurcu i isto tako sve uvozi...

evo nema više gazde, tko sad brani seljacima da napreduju kad nema više zlog gazde? Da proizvode, izvoze, prodaju lidlu, sparu, švabama...

marcellus wrote:naime računa se da u trgovini ako si ispod 30% marže nemaš šansi poslovat pozitivno. Sad može se dukić žalit da pivovara prodaje pivo u bačvama na veliko po kunu za litru a u kafiću je 15 kuna pol litre, ali jebiga to je cijena kad se sve uračuna, s 10 kuna za žuju se kafić danas ne može pokrit

Proizvođači trgovcima plaćaju velike rabate za dolazak na police
Put od proizvođača do potrošača vodi preko plaćanja trgovcu da uopće primi robu u trgovinu i dodatno za bolje mjesto na polici, podsjeća Novi list na "javnu tajnu" u hrvatskoj trgovini.

Prvi čovjek »Agrokora«, Ivica Todorić, za posjeta Ive Sanadera »Konzumu« u petak nije želio komentirati odavno poznate primjedbe proizvođača, prema kojima trgovci od njih traže ogromne rabate kako bi uopće došli na trgovačke police, dok je premijer Sanader, kako je kazao, »o tome čuo, ali smatra da treba saslušati i drugu stranu – trgovce«. Trgovci o tome, međutim, ne žele biti pitani, jer svoje poslovne ugovore s dobavljačima sakrivaju kao zmija noge, postavljajući im sve nemogućije uvjete.

Javna je tajna, koju potvrđuju proizvođači, da trgovci od njih traže rabate od 30 do čak 40 posto, koji uključuju popust na kupovinu robe, plaćanje ulaska na trgovačke police, poziciju na tim policama, ulistavanje u trgovačke kataloge, mjesto na posebnim, istaknutijim policama, i štošta ostalo. Sve se, i to vrlo skupo, plaća, a na kraju prelama preko leđa potrošača, kojima trgovci na kraju naplate još i svoje marže, u iznosu od pet do čak 30 posto.

Trgovačka ucjena rabatima

Općepoznato je i to da trgovci proizvođačima plaćaju u prosjeku nakon 150 dana od isporuke robe, kao i to da često ne plaćaju novcem, već, pogotovo malim proizvođačkim poduzećima, u robi, ili pak u bonovima za kupnju u svojim trgovinama. Osim što na taj način, plaćanjem u bonovima, trgovci proizvođačima indirektno naplaćuju i maržu na svoje proizvode u maloprodaji, plaćanje bonovima općenito je, sukladno Zakonu o čeku iz 1994. godine – nezakonito. Zakon, naime, jasno kaže kako je »zabranjeno izdavanje i uporaba pisanih isprava (bonova i slično) koje služe kao sredstvo plaćanja proizvoda i usluga te za isplatu plaća i naknadu troškova i ostalih materijalnih prava«, te se novčanom kaznom u iznosu od 20.000 do 200.000 kuna kažnjava za prekršaj pravna ili fizička osoba, ako postupi protivno toj odredbi. Pored kune kao zakonskog sredstva plaćanja, poduzeća ne smiju izdavati pisane isprave koje služe kao sredstvo plaćanja proizvoda ili usluga.

Do sada nitko u državi, počev od Ministarstva financija, Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, i ostalih, na te nepravilnosti nije reagirao, jer u njima ne vide ništa sporno, no činjenica je da su trgovački rabati svake godine sve veći, baš kao i rok plaćanja trgovine proizvođačima. Dok su, naime, trgovci od proizvođača hrane početkom 90-tih tražili rabate od desetak posto, i manje, prije dvije-tri godine taj se rabat popeo na 20 do 30 posto, danas doseže već 40 posto. Ne prihvate li takve uvjete, proizvođači, pogotovo oni manji, mogu se pozdraviti s plasiranjem svojih proizvoda.

Umjesto keša – kompenzacija

No, koliko god su proizvođači godinama nezadovoljni ovom, monopolističkom politikom trgovačkih lanaca, o tome ne žele javno govoriti. Kako nam neslužbeno napominju mnogi od njih, javno istupanje s konkretnim brojkama za njih bi značilo kršenje, i raskid ugovora s trgovcima, koji ugovore sastavljaju sami, po principu »uzmi ili ostavi«. No ni ti ugovori ne znače mnogo, budući da, nakon isteka roka plaćanja, primjerice, proizvođaču preostaje tek svakodnevno zvati trgovca, i moliti ga za bilo kakvo, pa makar i kompenzacijsko plaćanje. Činjenica je, pritom, da takav način plaćanja stoji i u ugovorima s trgovcem, a trgovac je taj koji odlučuje kojom će robom dobavljaču kompenzirati dug. Nerijetko se zato događa da trgovine dobavljačima plaćaju i građevinskim materijalom, namještajem, pa čak i automobilima, a na njima je onda da se snađu kako znaju i umiju, i pokušaju tu robu nekome dalje prodati.

»Svakom proizvođaču i distributeru u Hrvatskoj iz godine u godinu rastu rabati i popusti na robu koju plasira kroz trgovačke lance. Međutim, to je posljedica i sve veće koncentracije i interesnih udruživanja maloprodajnih lanaca«, odgovara našem listu Dinko Klepo, direktor prodaje »Gavrilovića«. Kompenzacije nikada nisu bile način »Gavrilovićeva« poslovanja, napominje, no mali dio svojih potraživanja naplaćuje i na taj način. »Gavrilovića«, odavno je poznato, nema u »Konzumovim« trgovinama, upravo zbog politike plaćanja koja »Gavriloviću« nije odgovarala.

O svojoj suradnji s »Konzumom« te svim ostalim trgovačkim centrima u Hrvatskoj, veliki proizvođači ne žele govoriti, dok, redom, svi trgovački lanci koje smo zamolili za podake o prosječnim rabatima koje traže, kompenzacijskom plaćanju i ostalom, odgovaraju kako je riječ o poslovnim podacima, koje ne mogu otkrivati. O tome, međutim, ne žele govoriti niti u Sektoru za trgovinu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Korisničke kartice nezakonite

Bonovi, letci, korisničke kartice i slično, koji omogućuju pravo ostvarenja određene pogodnosti ili popusta na proizvode ili usluge, također su nezakoniti kao sredstvo plaćanja u trgovinama. Drugim riječima, trgovine krše zakone čak i u slučaju svojih potrošačkih kartica za popust, koji se ostvaruje sakupljanjem bodova. »Članovi« trgovine tako kupuju po istoj cijeni kao i ne-članovi, a onda, temeljem broja sakupljenih bodova, ostvaruju popust, kojeg ostali nisu uspjeli sakupiti. Kako, međutim, svatko može postati član kluba, teško je inspekciji dokazati da je uvjet jednakosti kupaca izigran, i da veliki lanci time predstavljaju nelojalnu konkurenciju malim trgovcima.

Uvozna roba povlaštena

Kako zaključuju proizvođači, plaćanje i rokovi za naše prizvođače daleko su nepovoljniji nego za uvoznu robu. Za nju, naime, trgovina mora imati bankovne garancije i platiti je u dogovorenom roku, jer se u protivnom proizvođač naplaćuje putem garancije, a banka utjeruje dug. To, osim toga, trgovačke lance prisiljava i na to da na uvoznu robu ne dižu marže, kako bi strani proizvod što brže prodali.

http://www.monitor.hr/clanci/proizvodaci-trgovcima-placaju-velike-rabate-za-dolazak-na-police/20170/

Marčelo?

marcellus wrote:
evo nema više gazde, tko sad brani seljacima da napreduju kad nema više zlog gazde? Da proizvode, izvoze, prodaju lidlu, sparu, švabama...

Bez dokaza nas optužujete da smo vas pokrali, zadužili i uništili prodajnu mrežu. Idite onda sami i proizvodite i prodavajte, kad vam mi više valjamo!

Eno vam Srbija, pa prodavajte njima!

NEPOŠTENA TRGOVAČKA PRAKSA
Rabat 80 posto: Trgovci lihvarskim ugovorima uništavaju proizvođače

Desetci tisuća OPG-ova koji su se bavili primarnom proizvodnjom - ratarstvom, povrtlarstvom i voćarstvom - propali su u proteklih sedam godina velikim dijelom i zbog odnosa trgovaca prema njima. Ovaj zaključak iznijelo nam je nekoliko poljoprivrednih proizvođača. Povod je bio ugovor jednog stranog trgovačkog lanca s poljoprivrednikom, koji je objavio ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić na svome profilu na Facebooku.
Mijenjajte ugovore
Iz tog ugovora vidljivo je kako je trgovac od proizvođača “uzeo” čak 80-postotni rabat. Tolušić ga je okarakterizirao ucjenom kazavši kako mu je sad jasnije zašto se neki toliko bune protiv Zakona o nepoštenoj trgovačkoj praksi. “Ovo je ugovor jednog velikog stranog trgovačkog lanca s našim domaćim poljoprivrednim proizvođačem. Na cijenu našeg proizvoda trgovac 'udara', odnosno ucjenjuje našeg proizvođača s gotovo 80 posto rabata. Upravo zbog ovakvih 'pametnjakovića' i uvodimo Zakon o suzbijanju nepoštenih trgovačkih praksi. Doista ne znam tko normalan misli da je 80 posto rabata na proizvođačku cijenu pošteno i normalno ponašanje. Nisu ni domaći trgovački lanci mnogo bolji, ali ovo je jedan od najružnijih primjera. I zato, koliko god se pojedini lobiji trudili spriječiti donošenje ovog zakona (a sad mi je jasno zašto), mogu im samo poručiti da uzalud troše energiju. Bolje im je da počnu mijenjati ugovore i način poslovanja”, kazao je Tolušić.
Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić kaže kako poljoprivredni proizvođači već godinama upozoravaju na ovakav odnos.

http://www.glas-slavonije.hr/328232/1/Rabat-80-posto-Trgovci-lihvarskim-ugovorima-unistavaju-proizvodjace

Lanci naknadama "gule do kože": Rabat trgovaca u cijeni proizvoda 30 do čak 80 posto

http://novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Lanci-naknadama-gule-do-koze-Rabat-trgovaca-u-cijeni-proizvoda-30-do-cak-80-posto

TRGOVCI SVIMA GULE KOŽU: Napokon otkriveno zašto su u hrvatskim dućanima cijene tako visoke

http://net.hr/danas/novac/trgovci-svima-gule-kozu-evo-zasto-su-u-hrvatskim-trgovinama-cijene-tako-visoke/

Nesvakidašnji potez jednog ministra: Objava koja ostavlja bez teksta

Nesvakidašnji potez jednog ministra. Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, na svojem je Facebook profilu objavio ugovor jednog stranog lanca s našim poljoprivrednim proizvođačem.

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić na svojem je Facebook profilu napisao kako na cijenu proizvoda trgovac udara, odnosno ucjenjuje proizvođača s gotovo 80 % rabata. Jasno mu je, ističe, zašto se neki bune protiv Zakona o nepoštenoj trgovačkoj praksi, te poručuje kako uzalud troše energiju.

http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/tomislav-tolusic-porucio-trgovcima-mijenjajte-ugovore-i-nacin-poslovanja---470364.html

Gnječ wrote:Marčelo?

i kako onda trgovci propadaju uz takve rabate? Oš da ti ja objasnim? Maloprodaja je puno skuplja od proizvodnje. Proizvesti nešto je danas puno jeftinije nego to isto prodati. I manji je rizik. Sve je to po zakonu, bez brige, i zato da ti platiš manje. Jer ako trgovac dobije rabat od proizvođača, cijena ide dolje, ako ne, kupac ide u jebeni lidl u kom je sve jeftinije nego izravno od proizvođača.

rabat od 30% u maloprodaji je standardni rabat. Osim za neke stvari koje ćeš 100% rasprodati u dva dana i bez rasapa kala isteka roka trajanja i bez ozbiljnih troškova transporta i skladišta. Usput, diners i american isto uzmu svoj postatak od svega što se proda.

marcellus wrote:

Gnječ wrote:Marčelo?

i kako onda trgovci propadaju uz takve rabate? Oš da ti ja objasnim? Maloprodaja je puno skuplja od proizvodnje. Proizvesti nešto je danas puno jeftinije nego to isto prodati. I manji je rizik. Sve je to po zakonu, bez brige, i zato da ti platiš manje. Jer ako trgovac dobije rabat od proizvođača, cijena ide dolje, ako ne, kupac ide u jebeni lidl u kom je sve jeftinije nego izravno od proizvođača.

rabat od 30% u maloprodaji je standardni rabat. Osim za neke stvari koje ćeš 100% rasprodati u dva dana i bez rasapa kala isteka roka trajanja i bez ozbiljnih troškova transporta i skladišta. Usput, diners i american isto uzmu svoj postatak od svega što se proda.

a šta si ti proizveo u životu bogati? svako jutro hrpu govana u wece školjki? ti pričaš o proizvodnji a pojma nemaš apsolutna si nula po tom i ostalim pitanjima jer da si ikad nešto proizvodio (osim govana) ne bi ti pisao to što pišeš.

je, jadni trgovci se polomiše prodavajući proizvode koje proizvođači proizvode đabe nit se ne oznoje jel a proizvode proizvode koje nitko neće kupit pa jebeni trgovci imaju slom živaca kako natjerat ljude da kupe te proizvode koje nitko ne treba jer proizvođači proizvode proizvode koji nikome nisu potrebni. zato ta diskrepancija.

marcellus wrote:Maloprodaja je puno skuplja od proizvodnje.

Što reći, ovo je naprosto genijalno!

Gnječ wrote:

marcellus wrote:

Gnječ wrote:Marčelo?

i kako onda trgovci propadaju uz takve rabate? Oš da ti ja objasnim? Maloprodaja je puno skuplja od proizvodnje. Proizvesti nešto je danas puno jeftinije nego to isto prodati. I manji je rizik. Sve je to po zakonu, bez brige, i zato da ti platiš manje. Jer ako trgovac dobije rabat od proizvođača, cijena ide dolje, ako ne, kupac ide u jebeni lidl u kom je sve jeftinije nego izravno od proizvođača.

rabat od 30% u maloprodaji je standardni rabat. Osim za neke stvari koje ćeš 100% rasprodati u dva dana i bez rasapa kala isteka roka trajanja i bez ozbiljnih troškova transporta i skladišta. Usput, diners i american isto uzmu svoj postatak od svega što se proda.

a šta si ti proizveo u životu bogati? svako jutro hrpu govana u wece školjki? ti pričaš o proizvodnji a pojma nemaš apsolutna si nula po tom i ostalim pitanjima jer da si ikad nešto proizvodio (osim govana) ne bi ti pisao to što pišeš.

je, jadni trgovci se polomiše prodavajući proizvode koje proizvođači proizvode đabe nit se ne oznoje jel a proizvode proizvode koje nitko neće kupit pa jebeni trgovci imaju slom živaca kako natjerat ljude da kupe te proizvode koje nitko ne treba jer proizvođači proizvode proizvode koji nikome nisu potrebni. zato ta diskrepancija.

pa jasno. Na trgovcu je rizik. Proizvođač (poljoprivredni) proda đuture robu i boli ga kurac hoće li se to morat pola bacit ili ne. On se pokrio ovako ili onako, rizik je u proizvodnji minimalan, zato su i plaće male. Svatko može proizvoditi, to nije neki problem. Problem je nešto nekom prodati. Treba robu dopremiti, uskladištiti, organizirati logistiku, izreklamirati, na kraju dobar dio uvijek baciš jer se ne proda, jebiga trgovina je posao koji je realno složeniji od proizovdnje.

marcellus wrote:a daj mi objasni kako je to todorić uništavao domaću poljoprivredu?

Nije plaćao seljacima? Zašto su mu prodavali, zašto nisu prodavali nekom ko plaća? Ima dućana i lanaca. Mogu i izvozit, imaju EU tržište cijelo.

Pa pol domaće poljoprivredne proizvodnje je agrokorovo, belje vupik itd. i to su jedine prehrambene firme koje donekle pozitivno i posluju... uz franck koji kavu ionako uvozi i podravku koja je u kurcu i isto tako sve uvozi...

evo nema više gazde, tko sad brani seljacima da napreduju kad nema više zlog gazde? Da proizvode, izvoze, prodaju lidlu, sparu, švabama...

Jebote ako ima psa rata ima i psa ekonomije
To je marcelko
To sto ovdje pise je ravno HICU U GLSVU
covjek nije normalan majke mi
Ono, slobodno trziste i te pizdarije ..izađeš na to trziste kao seosko gumno, budalo glupa
Fakat ne kuzis kurca

marcellus wrote:

Gnječ wrote:

marcellus wrote:

Gnječ wrote:Marčelo?

i kako onda trgovci propadaju uz takve rabate? Oš da ti ja objasnim? Maloprodaja je puno skuplja od proizvodnje. Proizvesti nešto je danas puno jeftinije nego to isto prodati. I manji je rizik. Sve je to po zakonu, bez brige, i zato da ti platiš manje. Jer ako trgovac dobije rabat od proizvođača, cijena ide dolje, ako ne, kupac ide u jebeni lidl u kom je sve jeftinije nego izravno od proizvođača.

rabat od 30% u maloprodaji je standardni rabat. Osim za neke stvari koje ćeš 100% rasprodati u dva dana i bez rasapa kala isteka roka trajanja i bez ozbiljnih troškova transporta i skladišta. Usput, diners i american isto uzmu svoj postatak od svega što se proda.

a šta si ti proizveo u životu bogati? svako jutro hrpu govana u wece školjki? ti pričaš o proizvodnji a pojma nemaš apsolutna si nula po tom i ostalim pitanjima jer da si ikad nešto proizvodio (osim govana) ne bi ti pisao to što pišeš.

je, jadni trgovci se polomiše prodavajući proizvode koje proizvođači proizvode đabe nit se ne oznoje jel a proizvode proizvode koje nitko neće kupit pa jebeni trgovci imaju slom živaca kako natjerat ljude da kupe te proizvode koje nitko ne treba jer proizvođači proizvode proizvode koji nikome nisu potrebni. zato ta diskrepancija.

pa jasno. Na trgovcu je rizik. Proizvođač (poljoprivredni) proda đuture robu i boli ga kurac hoće li se to morat pola bacit ili ne. On se pokrio ovako ili onako, rizik je u proizvodnji minimalan, zato su i plaće male. Svatko može proizvoditi, to nije neki problem. Problem je nešto  nekom prodati. Treba robu dopremiti, uskladištiti, organizirati logistiku, izreklamirati, na kraju dobar dio uvijek baciš jer se ne proda, jebiga trgovina je posao koji je realno složeniji od proizovdnje.

jaja sa salmonelom, meso sa salmonelom, trgovci prodaju svježe meso iz zaliha od prije 1. svjetskog rata nađu se i komadi bizona i mamutovine iz razdoblja zadnjeg ledenog doba. stvarno im rade hladnjače na max.

gdje su burze robe. burze za poljoprivredne proizvode, ribu, cvijeće i ostale specijalizirane burze gdje će robu tj. proizvode proizvođača kupiti najbolji ponuđač trgovac? nema. zašto nema ?

proizvođač proda đuture (ne razumijem tu riječ al nema veze) a tko tjera trgovca da otkupi više robe nego li može prodati? neka kupi manju količinu pa neće bacat u smeće.

Pazi logike, ZASTO NISU SELJACI PRODAVALI NEKOM TKO BOLJE PLACA
pa jel to znaci da seljak nece VISE NOVACA .
ono. Seljo Beljo.

Poanta je u PROIZVIDNO-tržišnom lancu i krugu, cak i ja to nestrucnjak, kuzim.

crvenkasti wrote:

marcellus wrote:Maloprodaja je puno skuplja od proizvodnje.

Što reći, ovo je naprosto genijalno!

Sustina pljacke po receptu AGROKORA

Mamutovini ...ha ha

crvenkasti wrote:

marcellus wrote:Maloprodaja je puno skuplja od proizvodnje.

Što reći, ovo je naprosto genijalno!

evo sad sam utipkao u Google tražilicu: Maloprodaja je puno skuplja od proizvodnje

i rezultat je sljedeći: Marčelo je jedini ali baš jedini na planeti Zemlji koji tvrdi da je: Maloprodaja je puno skuplja od proizvodnje, jer to nigdje drugdje ne piše nego samo na ovom forumu.

baš me zanimaju reakcije eminentnih svjetskih stručnjaka ako nalete surfajući na ovo genijalnomarčelovo otkriće.

bravo Marčelo sad se možeš pohvaliti da si zaista jedini na svijetu koji je izvalio tako genijalnu budalaštinu. a čekaj možda dobiješ i nobelovu nagradu.

Kaže Ramo Ramljak situacije stabilizira buahaha naravno katolici vjeruju u te budalaštine

U maloprodaji se vrti najviše keša, ali to ne znači da je složena ili teška.

U maloprodaju se ulaže puno novaca ne zbog toga što je složenija od proizvodnje, nego upravo obrnuto: tu se zarađuje najviše uz najmanje uloženog.