Guverner HNB-a: Morat ćemo raditi duže i uvesti veliki broj stranih radnika

Samo ti radi. Ja sam u penziji. Fino kafica i sve četiri u zrak i jebe mi se za sve vas i vaš robovski sistem koji ubrzano propad zbog demografije.

Guverner HNB-a: Morat ćemo raditi duže i uvesti veliki broj stranih radnika

GUVERNER Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić rekao je danas da se očekuje daljnje smanjivanje inflacije u 2024. i u 2025., kada bi trebala ostvariti ciljanu razinu stope od oko dva posto.

Vujčić je na tradicionalnom, 31. savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista o ekonomskoj politici Hrvatske u 2024. rekao da se očekuje nastavak smanjivanja inflacije i u 2024. i u 2025., kada bi trebali ostvariti ciljnu razinu stope od oko dva posto te da će, zbog strukturnih razloga, najteži dio biti smanjivanje inflacije s tri na dva posto.

Strukturni razlozi će na dulji rok utjecati na stopu inflacije, tržište rada je sada drugačije i ono pritišće stopu inflacije te je pitanje što ćemo morati žrtvovati na tržištu rada da bismo dobili ciljanu razinu stope inflacije, rekao je i nastavio da će jedinični troškovi rada nastaviti rasti.

Pritisak na inflaciju će biti manji u mjeri u kojoj kroz visoke jedinične profite, poduzeća budu mogla kompenzirati pritisak rasta plaća. Ne uspiju li u tome, pritisci na inflaciju će biti veći, rekao je.

"Nedostajat će radnika"

Kod demografskih kretanja također se promijenio trend i imamo pad broja stanovništva u radno aktivnoj dobi, nastavio je guverner i naglasio da to znači kako ćemo morati dovesti iz inozemstva veliki broj radnika, ali na osmišljen i strateški način.

Vujčić kaže da se u Hrvatskoj predviđa smanjenje broja stanovnika pa će nedostajati oko 400 tisuća ljudi, koliko ćemo ih morati uvesti. S tim u vezi naglasio je da će se Hrvatska društveno, politički i ekonomski morati pripremiti da će u budućnosti i u sljedećoj generaciji izgledati znatno drukčije, inače neće biti rasta. Morat ćemo se pripremiti i da ćemo na koncu morati raditi dulje, dodao je.

Vujčić je u svom izlaganju zaključio da su promjene u okružju kompleksne, s potencijalno velikim učincima na inflaciju i na više i na niže te kako je izgledno da bi neto učinak strukturnih faktora na inflaciju mogao postati pozitivan.

Središnje banke, dodao je, neće sjediti prekriženih ruku te je zbog potencijalno jačih i volatilnijih inflacijskih pritisaka moguć preokret dugogodišnjeg trenda pada dugoročnih kamatnih stopa.

"Gospodarstvo usporilo, ali tržište rada je i dalje snažno"

Odgovarajući na novinarska pitanja, guverner HNB-a je kazao da je tržište rada u procesu dezinflacije bitno drukčije nego u prethodnom ciklusu. Sada imamo situaciju u Hrvatskoj, eurozoni i SAD-u da je gospodarstvo usporilo, ponajprije u eurozoni, ali tržište rada je i dalje snažno, dok su stope nezaposlenosti na najnižim razinama, a realne plaće prešle u pozitivni teritorij, što onda doprinosi pritiscima na kretanje cijena, posebno u sektoru usluga.

Govoreći zašto je tržište rada toliko otporno, rekao je da još nema točnih odgovora na to, da je dio odgovora možda u promjeni tržišta rada nakon pandemije, gdje se način rada promijenio. Dodao je da visoka stopa otvaranja radnih mjesta jača pregovaračku moć radnika, a to stvara pritiske na inflaciju.

Na pitanje o recesiji, odgovorio je da recesiju sada ne vidi, ali vidi relativno stagnantnu ekonomiju, koja će se sljedeće godine postupno oporavljati. Dok imamo proces dezinflacije i visoke kamatne stope, ne možemo očekivati brzi oporavak gospodarstva, ali je cijena koju plaćamo za dezinflaciju, s dvoznamenkastih inflacijskih stopa, u ovom trenutku niska, jer nije popraćena ni recesijom, niti povećanjem stope nezaposlenosti, kazao je.

Komentirajući prodaju trezorskih zapisa, rekao je da to država radi drugi put, da je to razumno, jer se koristi situacija u kojoj se u ovim uvjetima može relativno povoljno zadužiti, a da oni koji u to ulaze ostvare veći prihod nego držeći depozite u bankama.

Kod demografskih kretanja također se promijenio trend i imamo pad broja stanovništva u radno aktivnoj dobi, nastavio je guverner i naglasio da to znači kako ćemo morati dovesti iz inozemstva veliki broj radnika, ali na osmišljen i strateški način.

Vujčić kaže da se u Hrvatskoj predviđa smanjenje broja stanovnika pa će nedostajati oko 400 tisuća ljudi, koliko ćemo ih morati uvesti. S tim u vezi naglasio je da će se Hrvatska društveno, politički i ekonomski morati pripremiti da će u budućnosti i u sljedećoj generaciji izgledati znatno drukčije, inače neće biti rasta. Morat ćemo se pripremiti i da ćemo na koncu morati raditi dulje, dodao je.

Trpaj.

Treba im trpat još jer migranti su u osnovi podstanari i jednom kad se nađu na tlu te EU a mogu birat di će radit ići će tamo di je trava zelenija.

A odakle će doći ti strani radnici?

U Hrvatskoj se rodilo 33.883 djece, gotovo 3000 manje nego 2021. godine

U prvih 9 mjeseci manjak u odnosu na prošlu godinu: 1584

Dakle nekakvih 2000 djece manje rođeno u 2023 u odnosu na 2022 u kojoj se rodilo 3000 manje djece nego u 2021

U samo dvije godine pad broja rođenih od pet tisuća.

Idemo dalje.

https://www.ex-iskon-pleme.com/t56289-crko-natalitet#google_vignette

A šta će tek biti u budućnosti a svake godine sve gore i gore ?

Bit ćete jebeni Kmicoland.

crvenkasti wrote:A odakle će doći ti strani radnici?

Kog brige ? Sve se svodi na to da na kraju balade to natrpaš u Njemačku, Nizozemsku, Belgiju itd pa neka se oni tamo igraju s njima jer će im tamo i ostati.

Kabala sistem misli da je održiv a svake godine im je sve gore i gore i tako će biti idućih pola stoljeća.

Ljudi ( radnici ) idu tamo di je plaća i radni uvjeti bolji a zapadnoj Europi triba radne snage pa će to sve fino na kraju balade završiti u Austriji, Njemačkoj, Belgiji i Nizozemskoj.

Koje su za Komšića.

Tonu i viču ne tonemo.

Ego im je toliko jak da neće ni da priznaju da su pogrješili.

A pa onda nastavite tonit i dalje i usproredno s tim trpačinama kmicama i mujagama.

Ovo su vam sve anti-cionisti čisto da znate:

Ako ga pošaljemo u 3pi materine duže ćemo živiti i kraće raditi.

Nek uvoze. Ja im sigurno neću radit za sistem ( matrijahart ). Neka im rade žene za kikiriki iti šta ih uvoze na lopate i svake godine sve više i više.

“Njemačka mora uvesti još 7 milijuna migranata do 2030-ih”

Glasnogovornik vlade Steffen Hebestreit otkrio je koliko migranata treba dovesti da bi se podržao gospodarski rast.

Hebestreit se osvrnuo na stav kancelara Olafa Scholza koji planira prihvatiti najmanje 7 milijuna migranata do kraja desetljeća.