Rusija, Ukrajina i globalna opskrba pšenicom

Rusija je najveći svjetski izvoznik pšenice, sa više od 18 posto međunarodnog izvoza.

U 2019. godini Rusija i Ukrajina zajedno su izvezle više od četvrtine (25,4 posto) svjetske pšenice, prema Opservatoriji ekonomske složenosti (OEC).

Pšenica je druga po proizvodnji žitarica u svijetu, nakon kukuruza. Ljudi su je stoljećima uzgajali i neophodna je za pravljenje hljeba, tjestenine i drugih osnovnih namirnica.

U slučaju direktne agresije, protok pšenice i žitarica bi mogao biti poremećen. Ekonomske sankcije ili vojna akcija mogle bi imati značajan utjecaj na cijenu hrane dok uvoznici traže alternative.


Ukrajina je peti najveći izvoznik pšenice, sa sedam posto globalne prodaje u 2019.

Smatra se žitnicom Evrope, 71 posto ukrajinske zemlje je poljoprivredno. Takođe je dom za četvrtinu svjetske ‘crne zemlje’, ili černozema, koji je veoma plodan.

Pšenica je povezana sa bolnom historijom Ukrajine.

Godine 1932., Holodomor ili Velika glad, u kojoj su milioni Ukrajinaca umrli od gladi, bio je rezultat smrtonosnih političkih odluka Josifa Staljina da kolektivizira poljoprivredu i konfiskuje zemlju poljoprivrednika.


Rusija je izvezla 407 milijardi dolara proizvoda, a Ukrajina 49 milijardi dolara u 2019.

Dok je Rusija najveći svjetski izvoznik pšenice, između ostalih proizvoda, Ukrajina je najveći izvoznik sjemenskih ulja.

Bilateralna trgovina Rusije s Ukrajinom pala je sa svog vrhunca od gotovo 50 milijardi dolara u 2011. na 11 milijardi dolara u 2019.

Rusija je i dalje jedan od najvećih trgovinskih partnera Ukrajine.


Crno more je ključna geoekonomska regija za Rusiju i Ukrajinu, koje se uveliko oslanjaju na luke za poljoprivredni i industrijski izvoz.

Za Ukrajinu, Odesa, Herson i Mikolajiv su ključne luke za međunarodne trgovinske tokove.


U ratu, tokovi pšenice i žitarica mogli bi biti pogođeni, jer se 95 posto ukrajinskog izvoza pšenice transportiralo preko Crnog mora 2020. godine.

Budući da su cijene hrane već visoke zbog inflacije, uvoznici bi mogli tražiti alternative.

Rusija, Ukrajina i globalna opskrba pšenicom

Tona kukuruza na pariškoj je burzi prekjučer koštala 331 euro, no neki ga danas, poput Talijana i Španjolaca, nemaju gdje kupiti. Moldavija je zabranila izvoz, isto tako i Ukrajina, Mađarska... dok se u nas taj problem, upozorava Bobetić, još bagatelizira. – Kad smo predlagali mjerodavnima da se naše robne rezerve popune s barem 300 tisuća tona, dok su cijene još bile normalne, nitko se na to nije obazirao. Mi tek sada idemo u popunjavanje zaliha. A tko će to platiti – pita Bobetić. Sa zelenijom EU strategijom Od polja do stola u planu je bilo smanjenje proizvodnje žitarica, da bi se s ratom u Ukrajini sad to preispitivalo. EU sada poziva poljoprivrednike da siju i na 10-15% subvencioniranih površina u mirovanju, odnosno "pod ugarom".

Pročitajte više na: https://www.vecernji.hr/biznis/viskovi-eu-se-tope-seljake-se-poziva-da-zasiju-i-ugar-1573855 - www.vecernji.hr

Za razminiranje Ukrajine bit će potrebne godine, a možda i desetljeća. Djeca na igralištima i farmeri koji budu pokušavali uzgajati hranu na svojim poljima ginut će i bivati masovno osakaćeni u godinama koje slijede, sve da ukrajinski rat sutra nekim čudom prestane. Ova zemlja je, naime, postala pravi poligon za masovno testiranje brojnih novih oružja i sustava naoružanja.

O golemim razmjerima opasnosti od brojnih naknadnih smrti u Ukrajini zorno svjedoči video upravo objavljen na Twitteru. On prikazuje moćne ruske lansirne strojeve na kamionima koji, umjesto pšenice ili uljane repice, prostranim ukrajinskim poljima masovno i doslovce unedogled siju - mine.


Ruski sustav koji u okolici Harkiva u okoliš izdašno raspršuje protupješadijska eksplozivna sredstva - i ispaljuje ih na udaljenost od pet pa do čak 15 kilometara od svoje lokacije - nosi krajnje cinično ime "Zemledeliye" (Poljoprivreda). Usprkos ili upravo zato što je najlogičnija posljedica njegova djelovanja da na poljima koje zaspe minama poljoprivrede i proizvodnje hrane zadugo biti neće.

Inženjerski sustav za daljinsko polaganje mina i bacače raketa "Zemledeliye" Rusija je premijerno predstavila 2020. godine, za održavanja Parade pobjede u Moskvi. Godinu dana kasnije isproban je u okviru zajedničke strateške vježbe Zapad-2021 na poligonu u regiji Nižnji Novgorod, a Ukrajina mu je očito prvo borbeno krštenje.


"Poljoprivreda" najubojitije djeluje u kombinaciji eksplozija projektila s termobaričnim bojevim glavama i minskog polja koje istodobno daljinski razmješta na određenu širu lokaciju. Sinergija vakuumskih bombi i mina na zemlji stvara visokotemperaturno vatreno polje i zonu visokog pritiska za sprječavanje napredovanja neprijateljskih trupa, opisano je djelovanje ovoga sustava na stručnoj vojnoj web stranici armyrecognition.

Kamioni s lanserima zapravo ispaljuju rakete na kruto gorivo koje na sebi nose pakete nagaznih mina, baš poput zrakoplovnih kasetnih bombi. Sustav automatski označava područja s minama na elektroničkoj karti i prenosi podatke o njima višim razinama zapovjednog lanca. Daljinsko polaganje mina ima zastrašujući kapacitet stvaranja ogromnih minskih polja u složenim okruženjima: za pola sata mogu proizvesti desetke kvadratnih kilometara ubojite i neprohodne zemlje.


Prema poznatim podacima, borbeno vozilo opremljeno je višestrukim raketnim sustavom od 50 cijevi u dva bloka. Svaka cijev može ispaliti jednu raketu od 122 mm, dodatno opremljenu minama raznih vrsta koje sije u okoliš. Svim operacijama paljbe upravlja se iz unutrašnjosti kabine pomoću kompjuteriziranog sustava. S obzirom na zastrašujuće razmjere sijanja ubojitih naprava diljem Ukrajine, u Kijevu smatraju da nije nelogično već sad zahtijevati da troškove cijeloga razminiranja njihove napadnute zemlje snosi Putinova Rusija.

Rusi ratuju podmuklo, pojavile se snimke jezivog oružja ciničnog imena ‘Poljoprivreda‘

Ukrajinu su uglavnom minirali sami Banderovci za svih ovih 8 godina.

Ukrajinski izvoz kukuruza mogao bi zbog ruske invazije pasti gotovo za četvrtinu u sezoni 2021/22, rekao je Roman Rusakov, visoki dužnosnik ministarstva poljoprivrede, najavljujući još snažniji pad izvoza suncokretovog ulja.

Izvoz kukuruza mogao bi u aktualnoj poljoprivrednoj sezoni, koja završava u junu pasti za 24 posto, na 17 miliona tona, dok bi izvoz suncokretovog ulja mogao potonuti za trećinu, na 3,4 miliona tona, izjavio je Rusakov.

Ukrajina je najveći proizvođač i izvoznik suncokretovog ulja u svijetu. Prije rata proizvođači su izvoz u sezoni 2021/22. procjenjivali na 6,6 miliona tona.

Specijalizirana ukrajinska savjetodavna tvrtka APK-Inform objasnila je prošle subote da su izvozne cijene ukrajinskog kukuruza pale zbog ograničene potražnje i velikih zaliha koje se od početka ruske invazije mogu izvoziti samo željeznicom, preko granice s Poljskom.

Tona kukuruza za isporuke tokom aprila i maja sada stoji 240 do 250 dolara po toni DAP (isporučeno na mjesto) na poljskoj granici, što je 15 dolara po toni manje nego prošle sedmice, navodi APK-Inform.

Ukrajina spada među vodeće svjetske dobavljače žitarica, a većinu poljoprivrednih sirovina isporučivala je preko luka na Crnom moru. Budući da je to područje sada poprište sukoba, trgovci pokušavaju što više žitarica transportirati željeznicom.

Ukrajinske vlasti strahuju od snažnog pada izvoza kukuruza i ulja

Ruski napad na Ukrajinu značajno je poremetila ukrajinsku poljoprivrednu proizvodnju, a britansko Ministarstvo obrane je, prema podacima s terena, zaključilo da će Ukrajina proizvesti oko 20% manje količine žitarica nego u 2021.

“Ukrajinska žetva u 2022. će najvjerojatnije biti oko 20% manja nego u 2021., zbog smanjenog područja za sjetvu nakon invazije”, objavili su iz britanskog Ministarstva obrane.

Prema procjeni britanske vojne obavještajne službe, smanjena proizvodnja žitarica u Ukrajini će utjecati na povećanje inflacije, a zbog čega će doći do još dodatnog povećanja cijene žitarica na svjetskom tržištu. Zelenski je ranije optužio rusku mornaricu da namjerno blokira ukrajinski izlaz na Crno more i time izvoz Ukrajine kao taktiku.

UK predviđa značajno smanjenje proizvodnje žitarica u Ukrajini