Kinezi bakar iz svojih rudnika u Srbiji voze preko Splita

Splićani su s Kinezima zasad potpisali ugovor do kraja 2022. godine, ali Rogošić očekuje da će posao postati višegodišnja suradnja, ako svi dionici ispune uvjete iz ugovora. Glavni izazov mogao bi biti u ograničenoj propusnosti Ličke željezničke pruge koju Hrvatska desetljećima zanemaruje.

- Pruga nije elektrificirana, još se mora koristiti lokomotiva na dizelski pogon, što ozbiljno povećava trošak prijevoza. Čak višekratno! Drugi problem je njezin uspon, posebno između Splita, odnosno Kaštela i Perkovića. Na toj dionici lokomotiva ne može povući više od 850 tona, odnosno 16 vagona tereta.

Uprkos svemu, "HŽ Cargo" i država izišli su u susret poslovnoj prilici, i to povoljnijim komercijalnim uvjetima, kako bi se mogao realizirati ugovor. To je učinila i splitska Lučka uprava sniženjem svojih tarifa - kaže Rogošić.

Tijekom ove godine u Split će stići ukupno 200.000 tona bakrene rude iz Srbije, a ubuduće se planira prijevoz pola milijuna tona svake godine, prije svega zbog spomenutog ograničenja ličkog željezničkog koridora. Inače bi količine mogle biti znatno veće.

Ruda će se prevoziti prugom iz Bora do Šida - što će organizirati tvrtka "Serbia Cargo" - a od Tovarnika će kompozicije preuzimati "HŽ Cargo" i dovoziti teret u Split.

- Tjedno bi se dovozilo oko pet tisuća tona. Odnosno, svakog radnog dana kompozicija po 15 vagona, jer trenutačno nije moguće više zbog ograničenja koje smo spominjali. Radi se o sipkom teretu koji će do prekrcaja u brodove biti smješten u zatvorenom lučkom skladištu. Najveći je to poslovni iskorak splitske teretne luke u smislu organizacije logističkog lanca i maksimalnog iskorištavanja kapaciteta Ličke pruge - govori Rogošić.

U rotaciji će biti 192 vagona - polovicu će osigurati "HŽ Cargo", a drugu "Serbia Cargo". U posao je uključeno šest, sedam partnera, a jedan od hrvatskih je i "Jadroagent", ugledni pomorski agent.

Nije nezanimljivo istaknuti da, uz ostale ugovorene poslove, lučki čelnici u ovoj godini očekuju rekordne količine:

- Trebali bismo prijeći čaroban broj od milijun tona prekrcanog tereta u Sjevernoj luci. Uz bakrenu rudu iz Srbije, tu je staro željezo koje prekrcavamo za zagrebačku tvrtku "Cezar" i kalcit, odnosno kamen, za slovensku kompaniju "Calcit", kao i različiti tereti za "Cemex". Tolikih količina nije bilo još od osamostaljenja Hrvatske - istaknuo je Rogošić.

Kinezi su vlasnici 63 posto kapitala borskih rudnika, gdje se kopaju bakar i zlato. Prije dvije godine iskopali su 52.000 tona bakra, a za koju godinu planiraju proizvodnju od 120.000 tona.

https://slobodnadalmacija.hr/split/kinezi-bakar-iz-svojih-rudnika-u-srbiji-voze-preko-splita-uskoro-ce-stici-200-000-tona-a-ubuduce-pola-milijuna-tona-godisnje-ruda-ce-dolaziti-serbia-cargom-evo-detalja-velikog-posla-1167119

U Srbiji je za prvih 11 meseci prošle godine proizvedeno 20,6 miliona tona rude bakra, što je 30 odsto više nego za isto vreme godinu dana ranije. To je svakako zbog toga što je kineski „Ziđin“ kupio RTB Bor i što je otvoren novi rudnik bakra „Čukaru Peki“.

- Upravo zbog tog rudnika, od kojeg se očekuje godišnja proizvodnja od 3,3 miliona tona rude godišnje ili 10.000 tona prerađenog bakra u RTB Bor, Srbija bi trebalo da postane drugi najveći proizvođač bakra u Evropi. Očekuje se da će nam udeo od pet odsto svetske proizvodnje skočiti na 18 odsto – kaže Ranković.

https://24sedam.rs/biznis/privreda/106363/imamo-ga-u-izobilju-na-njemu-ce-kinezi-masno-zaraditi-ali-bice-para-i-za-srbiju/vest

Zijin Mining planira da poveća kapacitet proizvodnje katodnog bakara sa sadašnjih 80.000 t/god na 150.000 t/god sa mogućnošću daljeg proširenja kapaciteta na 200.000 t/god.

Nakon rekonstrukcije topionica trenutno ima proizvodni kapacitet od 80.000t katodnog bakra godišnje. Ulazni kapacitet prerade koncentrata je 400.000 t/god. Prema podacima trenutno se prerađuje 360.000 t koncentrata i proizvodi oko 70.000 t katodnog bakra.

https://www.mc.kcbor.net/zijin-bor-povecanje-kapaciteta-topionice-u-2020/

Udio bakra u rudama razmjerno je malen. Bogate rude sadržavaju 3-10% bakra. Zahvaljujući efikasnim metodama obogaćivanja eksploatiraju se (iskorišćuju se) i siromašnije rude, pa se najveća količina bakra danas dobiva/proizvodi iz ruda koje sadržavaju 0,5-2% bakra.

Ova ruda u Srbiji je oko 1,5% bakra.

Ovo Kinezi planiraju 3,3 miljona tona godišnje vadit iz tog rudnika a ima tamo ova talionica Bor al to nekih 400 tisuća tona prerada kapacitet i ovi nemaju kako izvest to do drugih talionica.

Vidin da danas njuškaju i po Sarajevu i da bi ulagali u pruge jer valjda im triba sve jer to su količine a nema kapaciteta u talionici Bor toliko koliko oni toga misle vadit godišnje.

Kineska kompanija Powerchina je zainteresovana za modernizaciju Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine (ŽFBiH) vrijedne stotine miliona KM.

https://www.klix.ba/biznis/investicije/kinezi-zainteresovani-za-modernizaciju-zeljeznice-u-fbih/220211096

Oni to krcaju na brod, rasuti tereti i onda im je bitno da ima to da može brod doć i da se utovari ta količina jer nemaju oni to di ni parkirat u Srbiji tolike količine nego odma u vagon i piči.

Tjedno bi se dovozilo oko pet tisuća tona. Odnosno, svakog radnog dana kompozicija po 15 vagona, jer trenutačno nije moguće više zbog ograničenja koje smo spominjali. Radi se o sipkom teretu koji će do prekrcaja u brodove biti smješten u zatvorenom lučkom skladištu.

Ovo im je najbitniji dio jer oni ga nemaju di držat u Srbiji s obzirom koliko misle dnevno vadit nego odma na 15 vagona i goni i onda tako svaki dan i kad se skupi količina onda dođe brod i vozi dalje do talionice u koju već oni misle to poslat.


Sipki tereti, a radi se o ugljenu za "Cemex" i BiH, kao i razni slični materijali više se neće skladištiti na otvorenom, već će se za njih izgraditi zatvoreni prostori radi očuvanja okoliša. U tu investiciju će, kaže Mihajlov, krenuti za tri do četiri mjeseca. Tada, dodaje, bura više neće nositi ugljen i "crniti" odjeću koja se suši na balkonima obližnjih stambenih zgrada.


https://slobodnadalmacija.hr/split/zeleznjak-je-proslost-sjevernom-lukom-sada-upravlja-domaci-rus-bivsi-prodavac-foto-opreme-porucuje-fali-nbsp-nam-radnika-neka-se-javi-svatko-tko-zeli-raditi-kao-dizalicar-ili-viljuskarist-625937

Uprkos svemu, "HŽ Cargo" i država izišli su u susret poslovnoj prilici, i to povoljnijim komercijalnim uvjetima, kako bi se mogao realizirati ugovor. To je učinila i splitska Lučka uprava sniženjem svojih tarifa - kaže Rogošić.

Išlo se na šemu da bude na ivici isplativnosti tj da nisu u minusu poslovno i minimalna zarada.

U prevodu pgodovalo se Kini, dalo joj se najpovoljnije uvjete jer valjda će to kompezirat negdje drugdje i sve ok.

Prednost je šta postoje ti smještajni kapaciteti a koji njima trebaju i trebat će im godinama s obzirom na količinu ruda koje misle vadit. U biti su napravili Kini uslugu.

Kina je kupila i modernizirala talionicu Bor i proširila kapacitete i oni su sad do 400 tisuća tona godišnje i sad to neki prosvjedi i onda neće zbog toga da tu povećava kapacitete a ima vamo talionica koje samo čekaju sirovinu i sad 3,3 miljona tona godišnje je osam puta više nego kapacitet te talionice a on ne može kopat to i stavljat negdi sa strane jer će sam sebe zatrpat i trebaju mu ugovori sa svim lukama pa će ić i na Ploče da osigura da ima i tamo prostor da ga čeka jer njemu triba da to radi 24 sata dnevno i da ima osigurane smještaje u lukama kad god zaželi.

Ovo je sad 200 tisuća tona najmanje i da ima osiguran smještaj a u osnovi to će biti i 400 tisuća tona godišnje al nije bitno, svakako mu triba prostor i onda 200 tisuća tona godišnje najmanje da mu ovi čuva prostor samo za njega.

Ić će on i na luku Ploče. Zato on pregovara u isto vrijeme i sa Sarajevom a i luka Ploče je Hrvatska pa more bit da je baš tu ta kompezacija jer njemu treba skladišni prostor i ako je negdi neka površina u luci za 200 tisuća tona onda može isto tako tu staviti i 400 tisuća tona godišnje al je njemu bitno da ga čeka taj prostor i da je samo za njega jer to će vadit do 3,3 miljona tona bakrene rude godišnje a samo će 400 tisuća tona preradit u talionici Bor a ostalo izvozi i normalna stvar da mu sve luke tribaju bit na raspolaganju i da osigura taj istovarni prostor.

Znači sad i na Ploče i tamo ćemo isto 200 tisuća tona dogovorit a možda i neko popravljanje pruge od strane kineskih kompanija.

na tim deonicama ranije su vukle
dve dizelke, ili jedna napred druga 
zadnja.

mi cemo kasnije
sa kinezuma kao sa
rio tintom.
i da potrazimo pomoc
eu, zapada da nas
izvuku iz prijateljskih
azijatskih celicnih kandzi.
cak mislim da je nole pao
australiji kao kec na deset.
nije vakcinidan i proteran.
ko ih jebe, exploatacija
litijuma nije tehnoloski
zelena opcija.

pizzon wrote:mi cemo kasnije
sa kinezuma kao sa
rio tintom.
i da potrazimo pomoc
eu, zapada da nas
izvuku iz prijateljskih
azijatskih celicnih kandzi.

A ne znam. Ti rudnici na istoku Srbije nisu od jučer. Nisu to novi rudnici nego su već bili samo nisu radili.

Ne pratin to puno jer me ne zanima. Danas san malo pogleda da shvatim zašto baš ovako daleko al u osnovi trebaju im osigurani smještajni kapaciteti u lukama jer toliku masu zemlje ne mogu kopat pa bacat sebi iza leđa jer bi se zatrpali nego mora odma u vagone i negdi istovarit a u osnovi mora ić na preradu pa s obzirom da je ta talionica u Srbiji sad do 400 tisuća tona a oni misle vadi 3,3 miljona tona godišnje, onda im trebaju ugovori s lukama i željeznicama koje će to prevozit do tih luka i tih spremišta di će čekat brod za utovar rasutih tereta kad se spremište napuni.

To je ono šta se tiče nas u Hrvatskoj i ove teme a to tamo ne pratin al nisi to novi rudnici nego već su bili tu samo nisu radili a sad će radit.

Rudarsko-topioničarski basen Bor je jedini proizvođač bakra i plemenitih metala (zlata i srebra) u Srbiji.

Po otkriću bakarnog rudišta, Đorđe Vajfert, kao finansijer istražnih radova, dobija Povlasticu 1903. godine i postaje prvi vlasnik rudnog polja na kome će već naredne godine nastati rudnik bakra. Pošto je rudište bilo veoma bogato bakrom i zahtevalo velika ulaganja, Vajfert Povlasticu prodaje banci Mirabo iz Pariza. 1904. je formirano "Francusko društvo borskih rudnika". Pored Vajferta, kao finansijera, značajnu ulogu imaju i Feliks Hofman, u naučnoj oblasti, a u tehničkoj Franja Šistek. Preduzeće sa središtem u Parizu, počelo je sa radom 1. juna 1904 god.

https://sr.wikipedia.org/wiki/Rudarsko-topioni%C4%8Darski_basen_Bor

1904 godina a sad je 2022 godina. Skoro pa 120 godina. Pa nije to novi rudnik nit neki novi metal za koji ne znaš kako se to dobija, prerađuje itd.

BORANIMA ČISTIJI VAZDUH U JULU: Završava se modernizacija topionice

Ministarka je podsetila je da je saradnja sa "Ziđinom" obeležena i prošlogodišnjim otvaranjem rudnika Čukaru Peki čime će Srbija postati druga zemlja u Evropi po proizvodnji bakra i zlata.

- To su kritične mineralne sirovine u svetu, bez kojih nema "zelene agende", solarnih elektrana, vetroelektrana, saobraćaja niti električnih automobila postale ključne - kazala je Mihajlovićeva. - Srbija je jedna od zemalja koja raspolaže tim kritičnim mineralnim sirovinama. S druge strane jasan je zahtev Vlade i predsednika da uvek i svuda moramo da vodimo računa o zaštiti životne sredine, i da poštujemo standarde na koje smo se obavezali - a to su standardi čiste i zdrave životne sredine.

https://www.novosti.rs/vesti/ekonomija/1086154/boranima-cistiji-vazduh-julu-zavrsava-modernizacija-topionice

Bit ćete drugi po proizvodnji bakra u Europi al zlata ne nego treči iza Švedske i Finske jer gori negdi ima neka žila pa vade svaki po oko 8 tona godišnje a vama je negdje oko 2,5 tona a ako naletite na neku žilu bude onda tu godinu i oko 6 tona.

S tim da je Rusija druga u svijetu s 331 tonu u 2020 godini i Turska isto ima jaku proizvodnju s 42 tone u 2020 godini al uvoze 200 tona u prosjeku tako da su ipak uvoznik.

Tona zlata je oko 60 miljona američkih dolara s tim da je to sad kineska ruda a vamo plačaju porez i neki postotak na vađenje itd al ok opet od nula je porez nula a ovako je ipak neka lova.

Zalihe bakra na glavnim robnim burzama iznose nešto više od 400.000 tona, što predstavlja manje od tjedan dana globalne potrošnje. Zalihe aluminija također su niske jer su talionice u Europi i Kini bile prisiljene smanjiti kapacitet zbog golemog financijskog pritiska uzrokovanog rastućim troškovima energije.

https://www.poslovni.hr/trzista/na-trzistima-epizoda-bez-presedana-nedostaje-gotovo-svih-vrsta-sirovina-4324929