Koronavirus otkriven i na farmi nerčeva i u Litvi

Litva ima 86 farmi s 1,6 miljona nerčeva

https://www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=vijesti&id=2233924

Gasi sve.

Zbog korone upitna budućnost industrije krzna

EUROPSKA industrija krzna pretrpjela je težak udarac nakon usmrćivanja milijuna nerčeva u Danskoj zbog opasnosti od širenja koronavirusa, koja je natjerala i druge zemlje da obustave uzgoj, ali nije posve zaustavila potražnju.

Početkom mjeseca danska premijerka Mette Frederiksen najavila je da će svi nerčevi na farmama biti usmrćeni. Danska je najveći svjetski proizvođač nerca i u uzgoju je imala 17 milijuna životinja, a koronavirus je zahvatio četvrtinu od 1000 farmi.

Dužnosnici su zaključili da taj rezervoar bolesti predstavlja značajan zdravstveni rizik za ljude, a posebno je zabrinjavala mogućnost da mutacija otkrivena kod pojedinih životinja ugrozi efikasnost budućeg cjepiva.

Vlada je predložila zabranu uzgoja nerčeva do 2022. godine i parlament se složio, ali pregovori o naknadama uzgajivačima zapeli su u slijepoj ulici. Vlasti su objavile da je dosad uništeno više milijuna životinja, a smatra se da su usmrćene i životinje kod kojih nije utvrđena zaraza. Danska je industrija krzna u kratko vrijeme gotovo potpuno uništena i na kocki je oko 6000 radnih mjesta.

Danska industrija na zalasku
Najveća svjetska aukcijska kuća za krzno Kopenhagen Fur također je najavila "kontrolirano gašenje" u sljedeće dvije do tri godine, nakon što prodaju ovosezonsku kožu i starije zalihe.

Nekoć su se u dansku prijestolnicu slijevale tisuće kupaca, pretežno Kineza, kako bi sudjelovale na aukcijama krzna. Kopenhagen Fur veliko je ime u tom poslu i prošle je godine prodao 25 milijuna krzna domaćeg i stranog porijekla.

Problemi su se pojavili i prije no što je izbila pandemija koronavirusa. Prije deset godina trgovina je cvjetala, potaknuta apetitom za luksuznom robom u Kini. U 2013. godini Kopenhagen Fur ostvario je promet od dvije milijarde dolara, u vrijeme kada je svjetska proizvodnja nerca vrijedila 4.3 milijarde dolara.


Koža nerca tada je koštala više od 90 dolara, ali balon je u međuvremenu pukao i prošle je godine vrijedila tek trećinu te svote. Danski poljoprivrednici sve su teže krpali kraj s krajem, kao i njihovi kolege u drugim dijelovima svijeta.

Zaokret u jeku pandemije
Kina je možda daleko najveći uvoznik krzna, ali je i veliki proizvođač.

Pandemija koronavirusa promijenila je stvari budući da su nakon usmrćivanja životinja u Danskoj zbog straha od zaraze cijene krzna porasle.

"Ljudi strahuju od nestašice", objašnjava izvršni direktor Međunarodne federacije proizvođača krzna (IFF) Mark Oaten. Danska čini najmanje četvrtinu globalne trgovine krznom nerca, ustvrdio je.

Else Skjold, voditeljica mode na Kraljevskoj danskoj akademiji, kaže da je konkurencija spustila cijene krzna i smatra da će inozemni konkurenti popuniti prazninu: "Pretpostavljam da će se ogromna sredstva uložiti u proširenje uzgoja nerca u Kini", kazala je.

Čini se da je nerc posebno osjetljiv na koronavirus i da se zaraza može brzo proširiti na farmama. Infekcije su otkrivene u Francuskoj, Španjolskoj, Švedskoj, Italiji, SAD-u, Grčkoj i Nizozemskoj, a te će zemlje zabraniti uzgoj krzna do ožujka 2021. godine.

"Farme krzna nisu samo uzrok goleme i nepotrebne patnje životinja, one su također tempirane bombe za smrtonosne bolesti", ističe dr. Joanna Swabe iz Humane Society International.

Trenutna mapa di je dozvoljeno uzgajati životinje radi krzna.



Kad izračunaš jedna farma između 15 do 20 tisuća životinjica a cijena pala s 90 dolara na 30 dolara a Kina gradi proizvodne kapacitete pa sad još i ova korona se pojavila....

Grčka , Nizozemska i Danska do proljeća iduće godine svi stavljaju zabranu na proizvodnju krzna.



Ukratko proizvodnja krzna će se prebaciti u Kinu i zemlje trećeg svijeta a u Europi sa zapada na istok u zemlje koje nisu donile nikakvu zabranu proizvodnje krzna.

Američka kuna , lisica , činčila i rakun.

Kinezi ulažu u farme da podignu proizvodnju al i oni se nešto žale jer em korona em pala cijena na 30 dolara itd priča o zakonu ponude i potražnje itd.

Uglavnom više biznis za ove zemlje trećeg svijeta nego za razvijene di su jaki i eko aktivisti koji to zabrane kad dođu na vlast itd jer zakon ponude i potražnje i onda pada cijena triba tu beštiju hranit , pa troškovi tekuči , plati čovika itd veterina jel ...kad to zbrojiš i oduzmeš ....to je već sad viša matematika jel se to uopće nekome isplati.

Bunda od činčile nema ništa ispod 50 tisuća kuna.

Nerc je nešto jeftiniji , zavisi jel kratka il duga bunda pa od 10 do 25 tisuća kuna itd u prosjeku cijene.

Bunda od polarne lisice.



Pravo krzno nije za svačiji đep.

RayMabus wrote:Bunda od činčile nema ništa ispod 50 tisuća kuna.

Nerc je nešto jeftiniji , zavisi jel kratka il duga bunda pa od 10 do 25 tisuća kuna itd u prosjeku cijene.

Bunda od polarne lisice.



Pravo krzno nije za svačiji đep.

Ne kuzim se u modu ali ovo je definitivno odvratno:)

dijagram wrote:

RayMabus wrote:Bunda od činčile nema ništa ispod 50 tisuća kuna.

Nerc je nešto jeftiniji , zavisi jel kratka il duga bunda pa od 10 do 25 tisuća kuna itd u prosjeku cijene.

Bunda od polarne lisice.



Pravo krzno nije za svačiji đep.

Ne kuzim se u modu ali ovo je definitivno odvratno:)

Mah, to zapravo i nije moda. 

Ima ljudi kojima je krzno neophodno za preživjeti (na sjeveru gdje su temperature debelo pod ništicom), ali sve drugo je samo stvar prestiža... uglavnom skorojevića.

Pa nije bash pitanje prestiza..tisucljecima su ljudi se omotavali krznima medjeda,i ostalih zivotinja..sto toplije krzno to bolje...tek dokaskom sintetika i debelog pamuka,se to rjesilo na nesh humaniji nacin..

Bitno da su svi napadali Kinu, dok ono EU na veliko se ubijaju

zivotinje, koje se i ne koriste u ishrani...

Koliko zivotinja po farmama dobije Koronu, nema kontrole,

zavrsi na tanjiru...

RayMabus wrote:Bunda od činčile nema ništa ispod 50 tisuća kuna.

Nerc je nešto jeftiniji , zavisi jel kratka il duga bunda pa od 10 do 25 tisuća kuna itd u prosjeku cijene.

Bunda od polarne lisice.



Pravo krzno nije za svačiji đep.

Ovde se ne nosi, osim neka Ukrajinka iz neke selendrace,

mozda izleti da joj se smeju...

Seljana, koja misli da kupi skupu odecu ili obucu i samim

time da ima stila ili da bude priznat u drustvu, izaziva

ismejavanje, narocito u Milanu.

Azijati tako navuku Balenciaga, Dior, svega od svacega po

malo da se vidi brend...

Tako i ove pate da budu neko i nesto a najobicnije ne mogu

ni koze uvrediti, jer su plemenite zivotinje.

vuna i pamuk,najbolje za odjevanje..

Kasmir(Casmere).....

U Ukrajini je zimi minus 20 pa se ne triba čudit šta Ukrajinke po Italiji nose bunde.

Gledam muške bunde no ne sviđa mi se. Više mi odgovara grubo krzno a ove činčile i to jedino oko vrsta i ruku di je malo hladnije. U osnovi muški to nose iz praktički razloga i preferiraju kožu a krzno samo di to ima praktičnih razloga ( dijelovi tijela koji su izloženi , vrat , ruke ).

RayMabus wrote:

Američka kuna , lisica , činčila i rakun.

Ovo je proizvodnja krzna u Europi 2018.

Finci uzgajaju lisice jer gore hladna klima , nema neke poljoprivrede pa im je to nekako prirodno itd al ok to je neka priča za sebe ta industrija krzna od lisica. Činlile su male pa je bunda skupa tako da to malo tržište a rakuni su uglavnom kape , okovratnici itd manje se kupuju nekakve bunde od rakuna. U suštini diktira tržište tako da je kuna najrasprostranjenija.

Problem s tim kunama je šta se ide na zaradu pa onda šta više životinjica na farmu pa je to leglo bakterija a kad utekne ona je predator pa uništava biljni svijet i usjeve i sad tu su i eko aktivisti i sad i ova korona tako da od iduće godine masovna zabrana toga po mnogim zemljama Evrope a onda će se prebaciti proizvodnja drugdje uglavnom tamo di još nema eko aktivista a radna snaga je jeftinija.

S obzirom na umjetno krzno , sintetiku itd ovo je sve manje tržište.

Nemam ništa protiv da netko kupi i bundu od pravog krzna al samo pod uvjetom da je kupljeno na farmi di se to uzgaja normalno a ne natrpano.

Ove farme vidrica najbolje potpuno zabraniti pa si miran.



Em kuga i kolera em pala cijena jer ovo će se sad masovno otvarati u zemljama trećeg svijeta i onda samo te prisiljava da budeš profitabilniji a to znači još više toga na još manje prostora.

Sad će dignit opet proizvodnja krzna u Rusiji jer oni su bili drugi proizvođač u svijetu do prije 40--ak godina a sad proizvode 2 miliona vidrica i drugo a inače im samo za domaće potrebe treba 10 miliona godišnje.

Uvoze iz Kine i odasvud a sad ovaj pad u Danskoj i Nizozemskoj i drugdje po Europi je prilika za druge da povećaju proizvodnju.

1 farma vidrica je oko 17 tisuća vidrica.

Danska drži 40% svjetske proizvodnje vidrica

https://en.m.wikipedia.org/wiki/Mink_industry_in_Denmark

Vidiš šta je to kad to padne + ova Nizozemska i ostali po Europi šta su zabranili.