Raznovrsnija društva u pravilu su bogatija, a nerijetko i - brojnija

by debotoijusto Sat 10 Aug - 11:28

Doista, situacija nije dobra. Riječi kojima je aktualni kroničar opisao populacijsku sliku u selima slavonske Posavine nisu ostavljale mnogo dvojbi. "U tim velikim selima", napisao je, "ima oko polovina kuća, u kojima već kroz godine nema djeteta, nema mladeži. Nema kroz godine i neće biti. Najmlađi u kući već su prevalili četrdesetu. U škole se od godine do godine upisuje sve manje djece. Sela lagano, ali stalno umiru. Broj smrtnih slučajeva premašuje broj poroda. Još pred 30 godina imalo je selo Gradište 3500 duša, danas bi trebalo da ima barem 5000, a ima samo 2500. Za daljnjih trideset godina imat će jedva 1000, i to staraca. Selo ima 800 kuća, a od tih u 400 nema nijednog djeteta. Slično je i drugdje."
Ništa bolje nije bilo ni malo istočnije, u Otoku. "Selo ima preko 3000 stanovnika", napisao je drugi kroničar, "a u njemu se godišnje rodi oko 14 djece na 1000 stanovnika. Ovo je nevjerojatno mali broj rođene djece za opće naše prilike, a kamoli za seoske. Svaki peti bračni par nije nikad imao ni jedno dijete, tako da od svih 1440 brakova koji su bili prostudirani ove godine, ima njih 313, kojima se nije rodilo živo ni jedno dijete." Ako bi se kakav putnik namjernik zatekao u Gradištu ili Otoku, očito bi ga morao iznenaditi izostanak mlađih ljudi, a napose djece.

A pojava je bila najraširenija među većinskim, hrvatskim, stanovništvom tog prostora. U najvećoj su mjeri većinski Hrvati imali najmanje djece. "Naročito treba istaći", naveo je naš kroničar, "da su mjesta sa čisto domaćim (hrvatskim) elementom u tom pogledu najgora; stoga možemo reći da je ova pojava - ograničena upravo samo na nacionalni (hrvatski) dio stanovništva." Manje rođene djece značilo je manje radne snage. Ili, drugim riječima, slobodan prostor, koji su popunili stranci. Oni su, jednostavno, uglavnom radili bolje/više ili učinkovitije od hrvatskog seljaka (primjerice, znali su s iste površine "ubrati redovito dva prihoda godišnje", a bolje su raspolagali prihodima od domaćih, koji su pak bili u "stalnoj novčanoj oskudici"). U odnosu prema strancima "domaći elemenat" gotovo uopće nije razumio potencijalne prednosti koje je mogao donijeti strani kapital. "Hrvatski je seljak", istaknuo je još jedan kroničar, "velik junak, samo ne u ekonomskoj borbi! Hrvatski je seljak ili plašljiv u uporabi stranog kapitala ili opet lakouman." Domaći je seljak bio užasno "konzervativan" i bez kakvog "jakog pritiska" nerado se "aklimatizirao i mijenjao način života". Nije, dakle, bio sklon učenju, odnosno odbacivanju loših navika i usvajanju naprednih metoda.

by debotoijusto Sat 10 Aug - 11:29

Umjesto da od stranaca uči, napose u području učinkovitosti i funkcionalnosti vlastitih gospodarstava, domaći im je seljak počeo zavidjeti (ili biti nezadovoljan zbog onoga što je drugi imao ili postigao), a nije trebalo dugo da ih počne i prezirati (tj., omalovažavati njihova postignuća). Napose kad su mu pred očima počela nicati uzorna seoska gazdinstva, u dvorištima kojih je odjednom trčkaralo sve više djece. "Sela Berak, Nijemci, Jankovci i druga bijahu hrvatska sela", napisao je naš kroničar o nekim srijemskim selima, "a danas su nažalost to tuđinska sela. Privlaka je bila prije 10 godina čisto hrvatsko selo, a danas je već velik broj tuđinaca (Nijemaca) i dnevno se množe. To bogato selo sada propada, a tuđinci se naglo množe i obogaćuju. Dolaze sa štapom i torbom, da tako kažem u Privlaku, a iza nekoliko godina postaju prvi gazde u selu." Stariji su domaći seljaci, suočeni s izostankom potomstva, ipak više voljeli gledati kako njihova imanja propadaju nego da ih daju na upravljanje očito organiziranijim strancima, ili "tuđincima". "Slavonci za komenciju (tj. dohranu)", navedeno je dalje, "nerado uzimaju doseljenike, i to s jednostavnoga razloga, što domaći živu drugačije, nego doseljenici, pa im ne mogu dati onu udobnost, koju starosjedioci traže i na koju su navikli. Jedini su izuzetak Nijemci, koji doduše imadu drugačiji način života, ali koji će točno izvršiti ono, što se od njih traži i na što se obvežu." Samo su oni doseljenici koji su bili spremni bezuvjetno prihvatiti sve običaje i navade starosjedilaca bili relativno dobrodošli. "Ostali doseljenici", istaknuto je, "dolaze u obzir samo onda, ako svojim načinom života i temperamentom odgovaraju starosjediocima, odnosno ako se, kad dosele u Slavoniju, tečajem vremena prilagode osebujnim prilikama." Ako su htjeli postići punu pripadnost sredini u koju su došli, stranci su zapravo, i to vrlo brzo, trebali proći pretvorbu u domaće.

by debotoijusto Sat 10 Aug - 11:29

Hrvatstvo je, bar shvaćeno na taj način, tj. isključivo kao etnička kategorija, očito bilo u opasnosti. Uživajući u bogatstvu "o kakvom mnogi naši siromašni krajevi i ne sanjaju", slavonski se Hrvat-seljak pasivizirao, ne misleći mnogo da živi "mrtvačnicu hrvatstva ovih krajeva". Dok je on samozadovoljno promatrao svoje imanje "prepuno zemaljskog blaga", dotle je stranac već bio na vratima. "Drugi, pametniji, uviđajniji, ljudskiji, pošteniji, uselit će se u te lijepe kuće, dvorištima razlijegat će se vriska djece, ali ta djeca neće biti hrvatska. U opustjela gnijezda lastavica dolaze vrapci." Netko je ipak morao biti kriv. Tuđinci su, istina, bili među nama, ali oni nisu bili više od pukog odraza zlobnog vremena koje je, eto, prijetilo hrvatstvu Slavonije. Manjak domaće djece bio je, istina, posljedicom i loših životnih navika, poput alkoholizma, "mnogo masnog jela", "međusobnog krvnog miješanja", "nezdrave vode", raširenosti abortusa (ili "pobačice"), kao i već utvrđene nesklonosti učenju novog, ali to ipak nije bilo najvažnije. Zli duh liberalizma, ili "modernih nazora na život", proširio se, prema mišljenju gotovo svih, pitomim šorovima Slavonije poput kakve epidemije. A njega je trebalo iskorijeniti radikalnim metodama. Poput Lenjina i njegovih, koji su "pretražili sve knjižare i javno pred svijetom spalili knjige, u kojima je bila samo i jedna riječ koja nije išla u prilog boljševizmu i komunizmu", napisao je jedan hrvatski seljak iz Gradišta, tako bi sada morala i "naša država možda nešto slično učiniti, pokupivši po knjižarama i po kućama sve knjige (u kojima se propagira moderni nazor na život)". Jedino rješenje bio je dakle plamen iz kojeg će se roditi nova hrvatska zora.

by debotoijusto Sat 10 Aug - 11:30

Čitatelju ovog teksta ne smije se zamjeriti ako zaključi da gornji redci opisuju današnju situaciju u dijelovima Slavonije i Srijema. A zapravo donose kratak pregled jedne danas zaboravljene polemike o problemima populacijske politike u Slavoniji i Srijemu s početka 1930-ih, a koju sam pronašao na stranicama tadašnjih slavonskih novina.

http://www.glas-slavonije.hr/407443/1/Raznovrsnija-drustva-u-pravilu-su-bogatija-a-nerijetko-i---brojnija

by IL Risorto Sat 10 Aug - 11:55

Ja imam riješenje za slavonske probleme,ali bojim se kako se takvo riješenje neće sviđat predstavnicima ashtarove komande. :cleanteeth

by Sponsored content

Raznovrsnija društva u pravilu su bogatija, a nerijetko i - brojnija

Raznovrsnija društva u pravilu su bogatija, a nerijetko i - brojnija

Re: Raznovrsnija društva u pravilu su bogatija, a nerijetko i - brojnija

Re: Raznovrsnija društva u pravilu su bogatija, a nerijetko i - brojnija

Re: Raznovrsnija društva u pravilu su bogatija, a nerijetko i - brojnija

Re: Raznovrsnija društva u pravilu su bogatija, a nerijetko i - brojnija

Re: Raznovrsnija društva u pravilu su bogatija, a nerijetko i - brojnija