Višak likvidnosti u hrvatskom bankarsku sustavu

Banke na računima drže 27 milijardi kuna, ali oni kojima treba novac ne mogu do njega

Višak likvidnosti u hrvatskom bankarsku sustavu dosegao je 27,3 milijarde kuna, što je čak 4,5 milijarde kuna više nego početkom godine, te povijesni maksimum, piše Novi list.

Novca dakle ima, no ne može naći put do krajnjih korisnika, građana i poduzeća, pri čemu bi financijska injekcija posebno dobro došla gospodarstvu koje prolazi kroz fazu restrukturiranja. Radije nego da kreditiraju, banke gotovinu drže na računima i čekaju da se za zaduženje odluči njihov i dalje najdraži klijent – država.

Tako je primjerice prekjučer, ususret dospijeću 800 milijuna kuna trezorskih zapisa, Ministarstvo financija na upis ponudilo 800 milijuna kuna trezoraca, da bi financijske institucije podastrle ponude čija je vrijednost dosegnula gotovo 2,5 milijardi kuna.

Ministarstvo je potom prihvatilo upis 1,2 milijarde kuna trezorskih zapisa s rokom dospijeća od godinu dana, po prosječnoj kamatnoj stopi od svega 0,09 posto, što je za 0,01 postotnih bodova niže nego na prethodnoj aukciji, priopćeno je.

http://www.poslovni.hr/hrvatska/banke-na-racunima-drze-27-milijardi-kuna-ali-oni-kojima-treba-novac-ne-mogu-do-njega-337110

opet država kriva

Pinochet wrote:opet država kriva

složio si se s time da banke ne kreditiraju privatni sektor investiranjem štednje...  


ovo je proces kojim država plaća kamatu na štednju, držva financira rentijersku poziciju štediša

sva sreća, pa su kamate niske, 0,09%, tj. kamate na štednju, na novac koji leži mrtav bi prirodno trebale biti 0%

kad je kamata HNBa 0% onda se država monetarnom politikom ne miješa u ekonomiju



ako žele poticati gospodarstvo onda je bolje da to rade na fiskalnoj strani, smanjenjem poreza npr., ili povećanjem deficita

Višak likvidnosti u hrvatskom bankarsku sustavu dosegao je 27,3 milijarde kuna, što je čak 4,5 milijarde kuna više nego početkom godine, te povijesni maksimum

po prosječnoj kamatnoj stopi od svega 0,09 posto

rekordno niske kamate, i rekordno visoka štednja privatnog sektora

ima smisla

ex normal wrote:

Pinochet wrote:opet država kriva

složio si se s time da banke ne kreditiraju privatni sektor investiranjem štednje...  


ovo je proces kojim država plaća kamatu na štednju, držva financira rentijersku poziciju štediša

sva sreća, pa su kamate niske, 0,09%, tj. kamate na štednju, na novac koji leži mrtav bi prirodno trebale biti 0%

kad je kamata HNBa 0% onda se država monetarnom politikom ne miješa u ekonomiju



ako žele poticati gospodarstvo onda je bolje da to rade na fiskalnoj strani, smanjenjem poreza npr., ili povećanjem deficita

bankama treba štednja , radi likvidnosti. ipak izdani novac mora imati donekle pokriće.(stopa obvezne rezerve, dnevna likvidnost itd). Iako banka izdaje novac, pritiskom na tipku enter, ipak ne može to neograničeno raditi, ograničena je regulacijama pa i tržišnim mehanizmima.
što se tiče kamatnih stopa dosta kompliciran proces, puno je tu varijabli, iako je po meni najveća varijabla "rizik". Jedna je stopa rizika, izdati kredit u Njemačkoj, a druga u Hrvatskoj, a treća u Venezueli.

ja bih na mjestu države smanjivao poreze, to je Trump napravio, doslovno pozitivni efekti za USA gospodarstvo se odmah osjetili - odmah dolazi do skoka investicija, zapošljavanja i potrošnje i skoka plaća.

Pinochet wrote:ja bih na mjestu države smanjivao poreze, 

Pa normalno, ostaje ti više novaca za rad, a ne da ideš okolo(kod banaka) i zadužuješ se...

koliko zaradim, toliko imam i toliko trošim. banke nabijem na kurac.