Deizam

Trinity wrote:
Počnimo od čuda. Doživio koje?

paa, moglo bi se par situacija nategnuto tako okvalificirati, ali ništa vrijedno uzbunjivanja Vatikana.

ali sama ta dogma, odnosno takav zacrtani, zadani pristup je u startu ograničavajuć: Bog bi mogao izvesti neko čudo, a deisti bi se ograničili da je jedino prihvatljivo objašnjenje u sklopu "prirodnih" zakona. pa nije li čudo zapravo čudo upravo zato što odstupa od "prirodnih" zakona?

red wolf wrote:

zanstr wrote:Što se tiće promicanja određenog načina ponašanja, vjerujem da u svakoj religiji ima barem nešto korisno iz tog područja što se može prihvatiti. No što se tiće vjerovanja u boga, deizam mi izgleda najjednostavnije i zbog toga mislim da bi mogao opstati jako dugo.

U svakoj religiji postoji minimum dobra...No, postavimo pitanje, u kojeg to Boga ljudi zaista vjeruju?

Kako misliš kojeg? Ima ih više?

Zagy wrote:Ljudi uvijek sve uprskaju,istina,ali sam mišljenja da bi bez religija ljudi vise koristili vlastiti mozak,bili bi napredniji mislim....

Nisu religije u principu loše, ljudi su ti koji ih različito tumače, pa idu iz krajnosti u krajnost.
Nisu svi ateisti ni dobri ni loši niti su vrhunski znanstvenici ili mislioci.

e-one wrote:

Trinity wrote:
Počnimo od čuda. Doživio koje?

paa, moglo bi se par situacija nategnuto tako okvalificirati, ali ništa vrijedno uzbunjivanja Vatikana.

ali sama ta dogma, odnosno takav zacrtani, zadani pristup je u startu ograničavajuć: Bog bi mogao izvesti neko čudo, a deisti bi se ograničili da je jedino prihvatljivo objašnjenje u sklopu "prirodnih" zakona. pa nije li čudo zapravo čudo upravo zato što odstupa od "prirodnih" zakona?

Zašto bi Bog izvodio čuda? Da ti se dokazuje? Ili je manje bog ako ne izvodi čuda?Ili nije uopće?

meni je deizam kao pokvareni telefon jer:

Modern scholars such as Tom Harpur and Joseph Campbell favor the derivation from ligare "bind, connect", probably from a prefixed re-ligare, i.e. re (again) +ligare or "to reconnect," which was made prominent by St. Augustine, following the interpretation of Lactantius.

Ajd prevedi, pliz.

religija je u sustini - ponovno povezivanje s Bogom.

od kad ponovo?

religije su u užem, nedruštvenom smislu spekulacije. dobra karikatura toga je benji iz filma mumije, koji oko vrata ima desetak oprečnih zaštitnika.
deizam nije religija, nego filozofski stav ka odgovor na pitanje zašto postoji išta.

Ispravno abene, deizam nije religija. Deizam se u stvari protivi svim religijama, naročito abrahamskim.

Ovo je djelomičan popis ljudi koji su kategorizirani kao deisti, vjerovanje u Boga zasnovano samo na prirodnoj religiji ili vjerovanje u religijske istine koje su otkrili ljudi procesom razumijevanja, neovisno o svakoj objavi u svetom pismu ili od proroka. Oni su izabrani zbog svoga utjecaja na deizam ili zbog svoje slave u ostalim područjima.

• Jean le Rond D’Alembert (1717. – 1783.), francuski matematičar, mehaničar, fizičar, filozof i muzički teoretičar. Također je bio suurednik s Denisom Diderotom na Enciklopediji.^[1]
  

• Ethan Allen (1738. – 1789.), rani američki revolucionar i gerilski vođa.^[2]
  

• Luis Walter Alvarez (1911. – 1988.), američki eksperimentalni fizičar i pronalazač koji je proveo gotovo svu svoju dugu profesionalnu karijeru na fakultetu Kalifornijskog sveučilištu u Berkeleyju. Nobelovu nagradu za fiziku dobio je 1968. godine, prijavio je preko 40 patenata od kojih su neki doveli do komercijalnih proizvoda.^[3]
  

• Anaksagora (o. 500. – 428. pr. Kr.), predsokratski grčki filozof.^[4]
  

• Aristotel (384. pr. Kr. – 322. pr. Kr.), grčki filozof i polihistor, učenik Platonov i učitelj Aleksandra Velikog.^[5][6][7]
  

• Neil Armstrong (1930. – 2012.), američki astronaut NASA-e, testni pilot, aeronautički inženjer, sveučilišni profesor, američki mornarički letač i prvi čovjek koji je stupio na Mjesec.^[8]
  

• Averroes (1126. – 1198.), andaluzijski polihistor; magistar aristotelovske filozofije, islamske filozofije, islamske teologije, malikijskog prava i jurisprudencije, logike, psihologije, politike, arapske muzičke teorije, te znanosti medicine, astronomije, geografije, matematike, fizike i nebeske mehanike. Rođen je bio u Córdobi u Al Andalusu, danas u Španjolskoj, a umro u Marakešu u Maroku. Njegova škola filozofije poznata je kao averoizam.^[9][10]
  

• Ludwig Boltzmann (1844. – 1906.), austrijski fizičar slavan po svojim osnivačkim doprinosima u polju statističke mehanike i statističke termodinamike.^[11][12]
  

• Napoleon Bonaparte (1769. – 1821.), francuski vojni i politički vođa.^[13]
  

• Max Born (1882. – 1970.), njemačko-britanski fizičar i matematičar koji je posredovao u razvoju kvantne mehanike. Također je doprinio fizici krutog stanja i optici, a nadzirao je rad brojnih značajnih fizičara tijekom 1920-ih i 1930-ih. Born je 1954. godine osvojio Nobelovu nagradu za fiziku (podijelio je s Waltherom Botheom).^[14][15]
  

• Wernher von Braun (1912. – 1977.), njemačko-američki raketni znanstvenik, aeronautički inženjer, svemirski arhitekt i jedan od vodećih figura u razvoju raketne tehnologije.^[16]
  

• Nick Cave (1957. – ), australski muzičar, kantautor, pjesnik, autor i glumac.^[17][18]
  

• Ciceron (106. p. n. e. – 43. p. n. e.), rimski državnik, pravnik, politički teoretičar, filozof i rimski konstitucionalist.^[19]
  

• Paul Davies (1946. – ), britanski fizičar i znanstveni pisac i izvjestitelj.^[20]
  

• Humphry Davy (1778. – 1929.), britanski kemičar i pronalazač.^[21]
  

• Thomas Alva Edison (1847. – 1931.), američki pronalazač i poslovni čovjek.^[22]
  

• Albert Einstein (1879. – 1955.), njemački teorijski fizičar i smatran jednim od najutjecajnijih intelektualaca u ljudskoj povijesti. Einsteina povjesničari klasificiraju kao pandeista i agnostičkog teista.^[23][24]
  

• Antony Flew (1923. – 2010.), britanski filozof i istaknuti bivši ateist.^[25]
  

• Benjamin Franklin (1706. – 1790.), američki polihistor, jedan od očeva osnivača Sjedinjenih Država.^[26]
  

• Fridrik Veliki (1712. – 1786.), pruski kralj iz dinastije Hohenzollerna.^[27]
  

• Martin Gardner (1914. – 2010.), američki popularni matematički i znanstveni pisac koji se specijalizirao u rekreativnoj matematici, no s interesima koji obuhvaćaju mikromagiju, scensku magiju, književnost (posebno pisanja Lewisa Carrolla i G. K. Chestertona), filozofiju, znanstveni skepticizam i religiju.^[28]
  

• William Lloyd Garrison (1805. – 1879.), američki abolicionist, novinar i društveni reformator. Najpoznatiji je kao urednik abolicionističkih novina The Liberatora a bio je jedan od osnivača Američkog proturopskog društva, promicao je "neposrednu emancipaciju" robova u Sjedinjenim Državama.^[29]
  

• Carl Friedrich Gauss (1777. – 1855.), njemački matematičar i fizikalni znanstvenik koji je značajno doprinio mnogim poljima uključujući teoriju brojeva, statistiku, analizu, diferencijalnu geometriju, geodeziju, geofiziku, elektrostatiku, astronomiju i optiku.^{[30][31][32][33][34]}
  

• Brett Gurewitz (1962. – ), gitarist i kantautor američkog punk rock benda Bad Religiona.^[35]
  

• Harish-Chandra (1923. – 1983.), indijski matematičar koji je učinio fundamentalan rad u teoriji reprezentacije, posebno harmonijske analize polujednostavnih Lieovih grupa.^[36]
  

• James Heckman (1944. – ), američki ekonomist koji je podijelio Nobelovu memorijalnu nagradu za ekonomiju 2000. za svoj pionirski rad u ekonometriji i mikroekonomiji.^[37]
  

• Edward Herbert, 1. baron Herbert Cherburyjski (1583. – 1648.), britanski vojnik, diplomat, povjesničar, pjesnik i religijski filozof.^[38]
  

• William Hogarth (1697. – 1764.), engleski slikar, vizualni umjetnik i pionir stripskog crtanja.^[39]
  

• Robert Hooke (1635. – 1703.), engleski prirodni filozof, arhitekt i polihistor.^[40]
  

• Victor Hugo (1802. – 1885.), francuski pisac, umjetnik, aktivist i državnik.^[41][42]
  

• James Hutton (1726. – 1797.), škotski liječnik, geolog, naturalist, proizvođač kemikalija i eksperimentalni poljoprivrednik. Njegov je rad pomogao uspostavi osnove moderne geologije. Njegove su teorije geologije i geološkog vremena, također nazvana duboko vrijeme, bile uključene u teorije koje su naposljetku nazvane plutonizam i aktualizam.^[43]
  

• Thomas Jefferson (1743. – 1826.), autor Jeffersonove Biblije, američki otac osnivač, glavni autor američke deklaracije neovisnosti i treći predsjednik Sjedinjenih Država.^[44][45][46]
  

• Ahmad Kasravi (1890. – 1946.), iranski lingvist, povjesničar i reformator.^[47]
  

• Harmony Korine (1973. – ), američki filmski redatelj, producent, scenarist i autor.^[48]
  

• Jean Baptiste Lamarck (1744. – 1829.), francuski naturalist. Bio je vojnik, biolog, akademik i rani pobornik ideje da se evolucija zbivala i zbiva u skladu s prirodnim zakonima.^[49]
  

• Gottfried Leibniz (1646. – 1716.), njemački matematičar i filozof. Najpoznatiji je po razvoju infinitezimalnog računa neovisno o Isaacu Newtonu, a njegova je matematička notacija naširoko rabljena otkad je bila objavljena.^[50][51]
  

• Leonardo da Vinci (1452. – 1519.), talijanski renesansni polihistor: slikar, kipar, arhitekt, muzičar, znanstvenik, matematičar, inženjer, pronalazač, anatom, geolog, kartograf, botaničar i pisac.^[52][53]
  

• Gotthold Ephraim Lessing (1729. – 1781.), njemački pisac, filozof, dramatičar, publicist i umjetnički kritičar.^[54]
  

• Abraham Lincoln (1809. – 1865.), 16. predsjednik Sjedinjenih Država.^[55][56]
  

• John Locke (1632. – 1704.), utjecajni engleski filozof na polju empirizma.^[57]
  

• Mihail Lomonosov (1711. – 1765.), ruski polihistor, znanstvenik i pisac, koji je uradio važne doprinose književnosti, obrazovanju i znanosti. Među njegovim su otkrićima Venerina atmosfera. Njegove su sfere znanosti bile prirodna znanost, kemija, fizika, mineralogija, povijest, umjetnost, filologija, optički uređaji i drugo. Lomonosov je također bio pjesnik a utjecao je na oblikovanje modernog ruskog književnog jezika.^[58]
  

• Charles Lyell (1797. – 1875.), britanski pravnik i najistaknutiji geolog svoga vremena. Najpoznatiji je kao autor Principa geologije koji su popularizirali Huttonove koncepte aktualizma.^[59]
  

• Al-Maʿarri (973. – 1058.), slijepi arapski filozof, pjesnik i pisac, kontroverzan racionalist.^[60]
  

• Colin Maclaurin (1698. – 1746.), škotski matematičar koji je napravio važne doprinose u geometriji i algebri. Maclaurinov red, poseban slučaj Taylorova reda, nazvan je prema njemu.^[61]
  

• James Madison (1751. – 1836.), "otac Ustava Sjedinjenih Država", jedan od očeva osnivača Sjedinjenih Država i 4. predsjednik Sjedinjenih Država^[62]
  

• Alfred M. Mayer (1836. – 1897.), američki fizičar.^[63]
  

• Moses Mendelssohn (1729. – 1786.), njemački filozof utjecajan na židovsku haskalu^[64]
  

• Dmitrij Mendeljejev (1834. – 1907.), ruski kemičar i pronalazač. Pripisuju mu se zasluge kao tvorcu prve inačice periodnog sustava elemenata.^[65]
  

• John Muir (1838. – 1914.), američki naturalist škotskog roda, autor i rani zagovornik očuvanja divljine u Sjedinjenim Državama.^[66]
  

• Simon Newcomb (1835. – 1909.), kanadsko-američki astronom i matematičar.^[67]
  

• Isaac Newton (1642. – 1727.), engleski fizičar, matematičar, astronom, prirodni filozof, alkemičar i teolog, "smatran od mnogih najvećim i najutjecajnijim znanstvenikom koji je ikada živio."^{[68][69][70][71]}
  

• Thomas Paine (1737. – 1809.), engleski pamfletist, revolucionar, radikal, pronalazač i intelektualac te jedan od očeva osnivača Sjedinjenih Država.^[72]
  

• Elihu Palmer (1764. – 1806.), američki autor i pobornik deizma.^[73]
  

• Wolfgang Pauli (1900. – 1958.), austrijski teorijski fizičar. Godine 1945. primio je Nobelovu nagradu za fiziku. Najpoznatiji je po svom radu o Paulijevu principu i teoriji spina.^[74]
  

• Charles Sanders Peirce (1839. – 1914.), američki filozof, logičar, matematičar i znanstvenik, ponekad poznat kao "otac pragmatizma". Obrazovao se za kemičara i radio kao znanstvenik 30 godina. Danas je uvelike cijenjen zbog svojih doprinosa logici, matematici, filozofiji, znanstvenoj metodologiji i semiotici te zbog osnutka pragmatizma.^[75]
  

• Max Planck (1858. – 1947.), njemački fizičar, smatran ocem kvantne teorije.^[76]
  

• Alexander Pope (1688. – 1744.), engleski pjesnik tijekom osamnaestog stoljeća.
  

• Muhamed ibn Zaharija al-Razi ili Razi (865. – 925.), perzijski polihistor, liječnik, alkemičar i kemičar, filozof i učenjak.^[77]
  

• José Rizal (1861. – 1896.), filipinski patriot, filozof, doktor medicine, pjesnik, novinar, romanopisac, politički znanstvenik, slikar i poliglot. Smatran jednim od najznačajnijih filipinskih junaka i mučenika čija su pisanja i smaknuće doprinijeli pokretanju Filipinske revolucije. Također se smatra prvim modernim nenasilnim azijskim pobornikom slobode.^[78]
  

• Maximilien Robespierre (1758. – 1794.), francuski revolucionar i pravnik.^[79]
  

• Ernest Rutherford (1871. – 1937.), novozelandski kemičar i "otac" nuklearne fizike, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1908. "za svoja istraživanja o dezintegraciji elemenata i kemiji radioaktivnih tvari".^[80][81][82]
  

• Andrej Saharov (1921. – 1989.), sovjetski nuklearni fizičar, disident i borac za ljudska prava.^[83]
  

• Friedrich Schiller (1759. – 1805.), njemački pjesnik, filozof, povjesničar i dramatičar.^[84]
  

• Tupac Shakur (1971. – 1996.), američki rapper, glumac, autor i aktivist.
  

• Adam Smith (1723. – 1790), škotski filozof i ekonomist, smatran ocem moderne ekonomije.^[85]
  

• Lysander Spooner (1808. – 1887.), američki anarhist, filozof i abolicionist.^[86]
  

• Matthew Tindal (1657. – 1733.), kontroverzni engleski pisac čija su djela bila utjecajna na prosvjetiteljsku misao.^[87]
  

• John Toland (1670. – 1722.), irski filozof, skovao termin "panteizam".^[88]
  

• Mark Twain (1835. – 1910.), američki autor i humorist.^[41]
  

• Jules Verne (1828. – 1905.), francuski autor i pionir znanstvenofantastičnog žanra u Europi. Najpoznatiji je po svojim romanima Dvadeset tisuća milja pod morem, Putovanju u središte Zemlje i Putu oko svijeta u osamdeset dana.^{[89][90][91][92]}
  

• Voltaire (1694. – 1778.), francuski prosvjetiteljski pisac i filozof.
  

• George Washington (1732. – 1799.), jedan od očeva osnivača Sjedinjenih Država i 1. predsjednik Sjedinjenih Država.^[62]
  

• James Watt (1736. – 1819.), škotski pronalazač i strojarski inženjer čija su poboljšanja Newcomenova parnog stroja bila fundamentalna za promjene koje je uzrokovala industrijska revolucija u njegovoj rodnoj Velikoj Britaniji ali i ostatku svijeta.^[93][94]
  

• Henrik Wergeland (1808. – 1845.), norveški pjesnik i teolog (prema samodefiniciji).
  

• Hermann Weyl (1885. – 1955.), njemački matematičar i teorijski fizičar.^[95]
  

^{https://sh.wikipedia.org/wiki/Popis_deista}

Einstein o Bogu:
Odazivajući se na telegramsko pitanje njujorškog rabina Herberta S. Goldsteina, 1929: „Vjerujete li vi u Boga? Stop. Odgovorite mi u 50 riječi.“, Einstein odgovara „Ja vjerujem u Spinozinog boga, koji otkriva samog sebe u zakonitoj harmoniji svijeta, ali ne u Boga čiji je vlastita briga vjera i činjenje ljudskih bića.“ Einsteinov odgovor sadržavao je samo 25 (njemačkih) riječi.

https://sh.wikipedia.org/wiki/Albert_Einstein

Trinity wrote:Ispravno abene, deizam nije religija. Deizam se u stvari protivi svim religijama, naročito abrahamskim.

zašto naročito?

Trinity wrote:Kako misliš kojeg? Ima ih više?

Koliko ima ljudskih bogova, nisam brojao. Kad me pitaš - kojeg? Znam da ima Jedan Istinski koji je skriven.

aben wrote:

Trinity wrote:Ispravno abene, deizam nije religija. Deizam se u stvari protivi svim religijama, naročito abrahamskim.

zašto naročito?

Zato što se one (uz još neke) temelje na objavama i svetim knjigama, a što je skroz suprotno deizmu koji kaže da se do Boga ne dolazi objavom, nego spoznajom.

red wolf wrote:

Trinity wrote:Kako misliš kojeg? Ima ih više?

Koliko ima ljudskih bogova, nisam brojao. Kad me pitaš - kojeg? Znam da ima Jedan Istinski koji je skriven.

Pitam kojeg jer za mene postoji samo jedan, pa ne znam što misliš pod "ljudskim bogovima".

Trinity wrote:

red wolf wrote:

Trinity wrote:Kako misliš kojeg? Ima ih više?

Koliko ima ljudskih bogova, nisam brojao. Kad me pitaš - kojeg? Znam da ima Jedan Istinski koji je skriven.

Pitam kojeg jer za mene postoji samo jedan, pa ne znam što misliš pod "ljudskim bogovima".

A koji je to? '' Ljudski bogovi ''...Njihove projekcije bogova...To je jako smiješno...;-))))

Trinity wrote:

Mad_Vlad wrote:Što vrijedi ako je Bog sve stvorio ali je udaljen od svega? To je isto kao i da ga nema uopće.

A za što ti treba Bog ako ti je sve dao? Treba ti netko da te drži za ruku dok prelaziš cestu? Malo karikiram :)

Pa ak se udaljio od svoje kreacije i ne mari za nju mogu zaključiti da je neodgovoran, nemaran, lijen. Te osobine ne volim ni kod ljudi a kamoli Boga.

red wolf wrote:

Mad_Vlad wrote:Što vrijedi ako je Bog sve stvorio ali je udaljen od svega? To je isto kao i da ga nema uopće.

Što ako ga je stvorio iz neznanja?

Onda nije Bog.

Mad_Vlad wrote:

red wolf wrote:

Mad_Vlad wrote:Što vrijedi ako je Bog sve stvorio ali je udaljen od svega? To je isto kao i da ga nema uopće.

Što ako ga je stvorio iz neznanja?

Onda nije Bog.

Ali, mnogi ga smatraju za Boga dok im Bog ostaje u skrivenosti...;-))))

red wolf wrote:

Trinity wrote:

red wolf wrote:

Trinity wrote:Kako misliš kojeg? Ima ih više?

Koliko ima ljudskih bogova, nisam brojao. Kad me pitaš - kojeg? Znam da ima Jedan Istinski koji je skriven.

Pitam kojeg jer za mene postoji samo jedan, pa ne znam što misliš pod "ljudskim bogovima".

A koji je to? '' Ljudski bogovi ''...Njihove projekcije bogova...To je jako smiješno...;-))))

Za mene postoji samo jedan pa je jednostavno Bog.
I razumljivo je da ljudi različito interpretiraju Boga, ne može se očekivati da Einstein i jedan bušmanin jednako poimaju Boga.
No, sigurna sam da si mislio nešto drugo i vuče mi na gnozu. :)

Mad_Vlad wrote:

Trinity wrote:

Mad_Vlad wrote:Što vrijedi ako je Bog sve stvorio ali je udaljen od svega? To je isto kao i da ga nema uopće.

A za što ti treba Bog ako ti je sve dao? Treba ti netko da te drži za ruku dok prelaziš cestu? Malo karikiram :)

Pa ak se udaljio od svoje kreacije i ne mari za nju mogu zaključiti da je neodgovoran, nemaran, lijen. Te osobine ne volim ni kod ljudi a kamoli Boga.

Kreacija ide svojim tokom držeći se prirodnih zakona, kamo i dokle, tko zna?
Vjerujem da je Stvoritelj u kod stvaranja ugradio happyend, ako ga i kakvog bude i tako spriječio katastrofu koju bi mi mogli izazvati neodgovornim i nemarnim ponašanjem. A opet, možda sve sj***mo?