blagi uvod u linux
ex-iskon-pleme :: Lifestyle :: IT
Page 1 of 1
blagi uvod u linux
...stariji tekstić, da vidimo kolko je odolio zubu vremena... :)
daklem linux je unix klon. Nije unix ali se ponaša kao takav. Nastao u okrilju zajednice hackera (ne crackera) u zadnjih 15tak (hmm 24 idu leta :-D ) godina pod nenametnutim vodstvom Linusa Torvaldsa:
http://en.wikipedia.org/wiki/Linux
Razlika izmedju hackera(whiteHata), grayHata i blackHata(crackera) dobro je opisana ovdje:
http://www.catb.org/~esr/faqs/hacker-howto.html#what_is
Prenesen (portan) je na skoro svaku mikroprocesorsku arhitekturu današnjice, jučerašnjice, a s obzirom na apstraktnost u implementaciji i sutrašnjice.
Ispravan naziv mozda bi trebao biti GNU/OS on Linux [kernel].
http://www.gnu.org/
Pojam GNU zapravo znači "slobodu od copyrighta" tzv copyleft. GNU/GPL licenca omogućava nam da zadržimo autorsko pravo, otpustajuci patentno pravo, Zajednici korisnika izvornog programskog koda i izvršnih datoteka.
Zgodan popis arhitektura na kojima radi Linux imamo ovdje:
http://www.us.debian.org/ports/
Linux je OS(kernel i širi smisao), Projekt i Pokret. Vlasnički sw je najcesce proizvod. Mnoge komercijalne Linux-distribucije (OpenSource) nisu Slobodan software. Evo jednog pokušaja katalogizacije distribucija (uvjet za distru je disketa ili CD/DVD):
http://distrowatch.com/
Osnovna paradigma linuxa je visekorisnički, višezadaćni i višeprocesorski(CPU) rad nakon prijave korisnika na host sa terminala (u txt ili graf modu). Korisnik onda pokreče aplikacije, naredbe(komande) u terminalu ili GUI-ju (X Window[ing] System). Iako vizualno GUI može vrlo
podsjecat na neke drugih OS-ova, izvorno radi se o potpuno drugačijem konceptu i filozofiji (npr remote rad, X-protokol, virtualizacija, ...)
Moze se reći da se paralelno sa popularizacijom linuxa, pogotovo na desktopu, gubi svijest o toj drukčijoj filozofiji i konceptu.To je i glavni razlog nerazumjevanju korisnika nekih drugih sustava--pogotovo kod direktnih usporedbi.
Dokumentacija o linuxu je jedna od najobimnijih na mrezi:
http://tldp.org/
Jedan od prvih dokumenata (iako možda malo out-to-date) je "Linux Installation and Getting Started:
http://tldp.org/LDP/gs/gs.html
Dokumentacija postoji u vidu FAQ-ova, HOWTO dokumenata, Guide-ova, a dostupna je u velikoj mjeri na komandnoj liniji (man i info stranice) i GUI-ju (help unutar aplikacije).
end_part_1
dGs
daklem linux je unix klon. Nije unix ali se ponaša kao takav. Nastao u okrilju zajednice hackera (ne crackera) u zadnjih 15tak (hmm 24 idu leta :-D ) godina pod nenametnutim vodstvom Linusa Torvaldsa:
http://en.wikipedia.org/wiki/Linux
Razlika izmedju hackera(whiteHata), grayHata i blackHata(crackera) dobro je opisana ovdje:
http://www.catb.org/~esr/faqs/hacker-howto.html#what_is
Prenesen (portan) je na skoro svaku mikroprocesorsku arhitekturu današnjice, jučerašnjice, a s obzirom na apstraktnost u implementaciji i sutrašnjice.
Ispravan naziv mozda bi trebao biti GNU/OS on Linux [kernel].
http://www.gnu.org/
Pojam GNU zapravo znači "slobodu od copyrighta" tzv copyleft. GNU/GPL licenca omogućava nam da zadržimo autorsko pravo, otpustajuci patentno pravo, Zajednici korisnika izvornog programskog koda i izvršnih datoteka.
Zgodan popis arhitektura na kojima radi Linux imamo ovdje:
http://www.us.debian.org/ports/
Linux je OS(kernel i širi smisao), Projekt i Pokret. Vlasnički sw je najcesce proizvod. Mnoge komercijalne Linux-distribucije (OpenSource) nisu Slobodan software. Evo jednog pokušaja katalogizacije distribucija (uvjet za distru je disketa ili CD/DVD):
http://distrowatch.com/
Osnovna paradigma linuxa je visekorisnički, višezadaćni i višeprocesorski(CPU) rad nakon prijave korisnika na host sa terminala (u txt ili graf modu). Korisnik onda pokreče aplikacije, naredbe(komande) u terminalu ili GUI-ju (X Window[ing] System). Iako vizualno GUI može vrlo
podsjecat na neke drugih OS-ova, izvorno radi se o potpuno drugačijem konceptu i filozofiji (npr remote rad, X-protokol, virtualizacija, ...)
Moze se reći da se paralelno sa popularizacijom linuxa, pogotovo na desktopu, gubi svijest o toj drukčijoj filozofiji i konceptu.To je i glavni razlog nerazumjevanju korisnika nekih drugih sustava--pogotovo kod direktnih usporedbi.
Dokumentacija o linuxu je jedna od najobimnijih na mrezi:
http://tldp.org/
Jedan od prvih dokumenata (iako možda malo out-to-date) je "Linux Installation and Getting Started:
http://tldp.org/LDP/gs/gs.html
Dokumentacija postoji u vidu FAQ-ova, HOWTO dokumenata, Guide-ova, a dostupna je u velikoj mjeri na komandnoj liniji (man i info stranice) i GUI-ju (help unutar aplikacije).
end_part_1
dGs
Re: blagi uvod u linux
Za mase narodne,najbolji start,ali i za kasnije Ubuntu i Mint distre...
Guest- Guest
Re: blagi uvod u linux
Mint je prva ljubav, a kod Ubuntua mi se ne sviđa politika iza distre. Tako je to kad kompanija vuče konce i ne sluša rulju.
Arch mi je došao kao osobni izazov da vidim mogu li to i da naučim nešto više. Od toga sam ostao na Archu.
Arch mi je došao kao osobni izazov da vidim mogu li to i da naučim nešto više. Od toga sam ostao na Archu.
Guest- Guest
Re: blagi uvod u linux
Od Minta 14.04 mi nije ispravno radio na hardweru,pa sam presao na Ubuntu,steta..No i Ubuntu je oke,ali nemam previse vremena da bas budem nes vise od standardnog Linux Juzera..
Guest- Guest
Re: blagi uvod u linux
Sad mi je ispremetao carakter map,iako je u postavkama tipkovnica na HR..jednom butalo,izbacilo po butanju prozor sa caracter mapom i vise nema HR znakova...
Guest- Guest
Re: blagi uvod u linux
ima notifikaciju HR,ali nema HR karakter simbola,odnosno slova...saltao sam nekoliko puta,ali nista..
Guest- Guest
Re: blagi uvod u linux
https://www.linuxmint.com/edition.php?id=217
_________________
И показа ми чисту реку воде живота, бистру као кристал, која излажаше од престола Божијег и Јагњетовог.
Winter is coming-
Posts : 9181
2014-04-14
Re: blagi uvod u linux
... misliš inertnosti u smislu responzivnosti & brzine ili reagiranja ekoSystema & Zajednice u praćenju standarda... ? :)
FireFox, IceWeasel, Chromium, a i Chrome ( iako je i koLocirani spyWare :) ) mi se čine ok...
Operu nisam dulje i detaljnije isprobavao...
45.9 extendedServiceRelease - ESR i 52.5.o ESR isto od watreneLisitze :)
https://ftp.mozilla.org/pub/firefox/releases/
u AmigaOne dijelu, zasad Orygin / OWB, al treba pored webKit šminkanja, crossPortat aktivno dalje Mozilla FireFox i ThunderBord na ppc64el arhitekturu, pored arm64, i za novi power8 notebook koji baš radimo u Milanu... \o/ :) <(")
https://en.wikipedia.org/wiki/Category:Web_browsers_for_AmigaOS
https://web.archive.org/web/*/www.powerpc-notebook.org
dGs
FireFox, IceWeasel, Chromium, a i Chrome ( iako je i koLocirani spyWare :) ) mi se čine ok...
Operu nisam dulje i detaljnije isprobavao...
45.9 extendedServiceRelease - ESR i 52.5.o ESR isto od watreneLisitze :)
https://ftp.mozilla.org/pub/firefox/releases/
u AmigaOne dijelu, zasad Orygin / OWB, al treba pored webKit šminkanja, crossPortat aktivno dalje Mozilla FireFox i ThunderBord na ppc64el arhitekturu, pored arm64, i za novi power8 notebook koji baš radimo u Milanu... \o/ :) <(")
https://en.wikipedia.org/wiki/Category:Web_browsers_for_AmigaOS
https://web.archive.org/web/*/www.powerpc-notebook.org
dGs
Similar topics
» Blagi pad HDZ-a, Grbinov SDP pomalo raste. Evo tko je najpozitivniji, a tko najnegativniji političar
» ASTRA LINUX SE
» Strah od izbjeglica kao uvod u agresivni fašizam
» Dojče vele otkriva:Šta je bio uvod u rat u Jugoslaviji?
» LINUX problemi & rješenja
» ASTRA LINUX SE
» Strah od izbjeglica kao uvod u agresivni fašizam
» Dojče vele otkriva:Šta je bio uvod u rat u Jugoslaviji?
» LINUX problemi & rješenja
ex-iskon-pleme :: Lifestyle :: IT
Page 1 of 1
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum